Premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade istaknuo je kako je Europska komisija prije dva dana odobrila jamstva države za brodogradilište Uljanik, a naglasio je i kako je danas donesena odluka o isplati plaća radnicima.
- Važno je da se nastavi proces restrukturiranja Uljanika i da se nađe strateški partner - istaknuo je.
Što se tiče sisačke Rafinerije, istaknuo je kako je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić jučer vrlo jasno pojasnio stav Vlade koji se odnosi na opstanak i aktivnosti Rafinerije.
- Svim radnicima trebala biti ponuđena adekvatna zamjenska radna mjesta u Rafineriji. A što se tiče INA-e, nastavljamo s razmatranjem ponuda koje su stigle za savjetnike i proces dijaloga s MOL-om oko otkupa dionica - poručio je.
Osvrnuo se i na kritike predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović koja je danas u Kutini pozdravila rad Vlade, ali i poručila kako ekonomski pokazatelji moraju biti bolji za građane.
Plenković je poručio kako su makroekonomski pokazatelji dobri te da mogu biti ponosni na njih. Podsjetio je i na podizanje minimalne plaće dva puta po pet posto te kako je prosječna plaća porasla za tri, a na godišnjoj razini za 6,6 posto.
- Povećana je i potrošnja. Nezaposlenost nam je rekordno niska, stopa zaposlenosti raste, nastavili smo s poreznim rasterećenjem. Sve su to mjere koje poduzima Vlada - poručio je.
Naglasio je i kako Ministarstvo pravosuđa radi na oformljavanju radne skupine koja će raditi na novom Ovršnom zakonu.
- Krajem studenog broj blokiranih s dugom do 25.000 kuna smanjio se za 11.000. U sljedećim tjednima, mjesecima predložit će mjere kako bismo riješili i taj problem blokiranih građana - naglasio je.
Vlada je u srijedu na sjednici dala suglasnosti za nekoliko kreditnih zaduženja; Zračnoj luci Split kod HBOR-a u iznosu 300 milijuna kuna radi rekonstrukcije i dogradnje putničkog terminala te Hrvatskim cestama uz državno jamstvo kod Zagrebačke banke i PBZ-a u iznosu 40 milijuna eura radi financiranja obrtnih sredstava, tj održavanja likvidnosti.
U saborsku proceduru uputila konačni prijedlog Zakon o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Ministra poljoprivrede Tomislav Tolušić naglasio je kako će ovim izmjenama OPG-ovi biti zaštićeni od ovrhe.
- Proizvodni resursi, traktori, kombajni, stoka, koji su neophodni za obavljanje poljoprivrede, bit će zaštićeni od ovrhe kao i imovina nužna za obiteljski život i stanovanje - rekao je.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković dodao je kako vjeruje da će taj Zakon u pogledu pravne sigurnosti na kvalitetan način urediti položaj OPG-ova.
Tolušić je istaknuo kako se Zakonom utvrđuju uvjeti za obavljanje gospodarske djelatnosti poljoprivrede i s njom povezanih dopunskih djelatnosti na OPG-u, način i uvjeti za upis u upisnik OPG-ova, odgovornost i prava nositelja i članova OPG-a i nadzor u primjeni zakona.
Naglasio je kako se po prvi put jasno razlikuju poljoprivrednici koji proizvode za tržište od samoopskrbnih OPG-ova.
- Popis onih koji proizvode i prodaju proizvode na tržištu, odnosno registar OPG-ova će biti javno objavljen i konačno će se znati tko, što i koliko točno proizvodi na hrvatskom selu i poljoprivredi - rekao je dodavši kako Zakon ne nameće nikakve dodatne troškove za OPG-ove.
Vlada je donijela i novi Zakona o tržištu plina kojim se tržište plina usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije, a koji bi morao stupiti na snagu najkasnije 28. veljače 2018. godine.
Odbili su prijedlog izmjena Zakona o HRT-u
Tim Zakonom produžuje se zaštita kućanstava u pogledu cijena i sigurnosti opskrbe te dostižu rokovi za normalno funkcioniranje tržišta i popunu skladišta.
- Ključne promjene u novom Zakonu odnose se na transparentno propisivanje pravila i procedura prilikom obavljanja energetskih djelatnosti u sektoru plina, kako bi se svim sudionicima omogućila ista i transparentna pravila sudjelovanja na tržištu i zaštitili krajnji kupci u obvezi javne usluge odnosno kućanstva - rekao je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.
Zakonom se propisuje metodologija za reguliranu cijenu plina za kućanstva u obvezi javne usluge kojom će se zadržati regulirana cijena za javnu uslugu kako bi se zaštitila kućanstva.
Jedna od bitnih izmjena je i propisivanje postupka odabira opskrbljivača na veleprodajnom tržištu (OVT) u prijelaznom razdoblju koje traje tri plinske godine, a nakon čega se uloga OVT-a ukida. Počinje 1. listopada 2018., a završava 1. listopada 2021.
Donijeli su i uredbu o ljetnom računanju vremena u 2018., 2019., 2020. i 2021. godini.
A odbili su prijedlog izmjena Zakona o HRT-u Živog zida i Snage kojim su htjeli ukinuti mjesečnu pristojbu, odnosno zamijeniti je državnom potporom za javne radiodifuzijske usluge s osiguranjem sredstava iz kapitalnog računa iz bilance Hrvatske narodne banke.
- Financiranje Hrvatske radiotelevizije putem mjesečne pristojbe propisano u skladu s Preporukom o jamstvu neovisnosti javne radiodifuzije koja pristojbu predviđa kao način financiranja javne televizije u kontekstu njezine neovisnosti od političkog utjecaja. Ističemo da je ovaj model financiranja HRT-a putem pristojbe detaljno razmotren kad se donosio Zakon o HRT-u 2010. godine te je ovo rješenje prihvaćeno od širokog kruga dionika te odobren od strane stručnih službi Europske komisije - stoji u obrazloženju Vlade.