Nakon nedavno objavljenih jako dobrih rezultata na PISA istraživanju globalnih kompetencija, izrazito me raduje činjenica da su hrvatski osnovnoškolci i na TIMSS istraživanju ostvarili iznadprosječne rezultate u postignućima iz matematike i prirodoslovlja, objavila je Ivana Katavić, ravnateljica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanje, povodom objave rezultata istraživanja TIMSS 2019.
Ovo ispitivanje znanja provodi Međunarodno udruženje za vrednovanje obrazovnih postignuća (IEA - International Association for the Evaluation of Educational Achievement) i to svake četiri godine među učenicima četvrtih i osmih razreda. Lani je proveden sedmi ciklus, a istraživanje pokriva široki raspon matematičkih i prirodoslovnih sadržaja te kognitivnih vještina, koja objektivno i standardizirano mjere stečena znanja. Provedeno je u 64 zemlje i 8 referentnih sustava, a u istraživanju je sudjelovalo više od 580.000 učenika, 310.000 roditelja, 19.000 ravnatelja škola i 52.000 učitelja.
Za razliku od PISA testiranja, na TIMSS-u su učenici iz Hrvatske pokazali poboljšanje, te su ostvarili iznadprosječne rezultate u oba područja, javlja NCVVO. Iz Hrvatske je sudjelovalo 3.785 učenika četvrtih razreda i njihovih roditelja, 263 učitelja i 153 ravnatelja osnovnih škola diljem Hrvatske.
- Hrvatski su učenici ostvarili iznadprosječne rezultate u oba područja - matematici (509 bodova) i prirodoslovlju (524 boda), a kroz tri ciklusa provedbe ovoga istraživanja u Hrvatskoj zabilježen je trend poboljšanja postignutih rezultata u gotovo svim sadržajnim domenama matematike i prirodoslovlja. Izrazito veliki udio učenika RH dostiže osnovnu razinu iz matematike (95 %) i prirodoslovlja (98 %), odnosno postiže rezultate koji su iznad prosjeka rezultata svih zemalja sudionica TIMSS-a. Srednju razinu iz matematike dostiže 70 % hrvatskih učenika, dok je taj postotak iz prirodoslovlja nešto veći i iznosi 80 %. Na višoj se razini nalazi 28 % učenika iz matematike i 34 % učenika iz prirodoslovlja, dok u Hrvatskoj naprednu razinu iz matematike i prirodoslovlja dostiže samo 4 % učenika. Razlike među spolovima ne postoje kad je riječ o postignućima iz prirodoslovlja, dok je razlika od oko 10 bodova u korist dječaka ostala konstantna kad je riječ o postignućima iz matematike - objavio je NCVVO.
Najveći uspjeh postigli su učenici Singapura, Taipeija, Republike Koreje, Japana i Hong Konga. U području matematike i dugoročni (od 1995. godine) i kratkoročni trendovi (od 2015. godine) pokazuju više poboljšanja nego pogoršanja u prosječnim postignućima učenika diljem svijeta, a sličan je trend zamijećen i u prirodoslovlju iako je u kratkoročnim trendovima u četvrtim razredima zabilježen jednaki broj zemalja sa smanjenjem i povećanjem u prosječnim rezultatima.
Ravnateljica Katavić ističe kako se nada da će skoro uvođenje nacionalnih ispita "dodatno unaprijediti postignuća hrvatskih učenika na svim međunarodnim istraživanjima jer će dobivene povratne informacije osigurati mogućnost brze reakcije i uvođenja mjera za poboljšanje obrazovnih ishoda u ključnim obrazovnim trenucima za učenike.“
Kako su nam potvrdili u NCVVO-u već iduće školske godine provest će se prvi pilot-projekt nacionalnih ispita među učenicima petih i osmih razreda. Testirat će se materinski jezik, matematika te prirodoslovna pismenost, a kad se budu primjenjivali u potpunosti, nacionalni ispiti moći će biti jedan od kriterija za upis srednje škole. Time će se, smatra ravnateljica NCVVO-a napokon standardizirati vrednovanje i ocjenjivanje učenika.