Kad Agrokor Ivice Todorića nije mogao plaćati robu u roku, davao je mjenice. Te mjenice su dobavljači prodavali faktoring društvima kako bi dobili dio novca odmah, a faktoring se dalje brinuo o naplati od Agrokora. Kad se nisu naplatili od njih zbog krize, išli su se naplatiti od dobavljača. To je dosadašnja uvriježena slika problema s Agrokorovim mjenicama. No ona je netočna!
Poduzetnik koji je godinama poslovao s Agrokorom odlučio je pod uvjetom anonimnosti ekskluzivno za Express otkriti kako je cijela piramida funkcionirala. I kako su na osnovi lažnih posudbi dobavljača stvarani uvjeti za kreditiranje Agrokora. Sve je bilo dio pomno smišljenog plana za izigravanje zakona. Nakon njegova svjedočanstva jasnije je i zašto su tvrtke poput AWT-a i Unexa završile u predstečajnoj nagodbi zbog regresnih mjenica. Također je jasno da ista opasnost prijeti i mnogim drugim velikim tvrtkama ako se ne pronađe rješenje.
- Koliko mi je poznato, u zadnjih pet godina je oko 180 velikih, provjerenih dobavljača sudjelovalo u tome modelu - kaže.
Nastavlja da su u igri bili svi veći dobavljači.
- Sad o tome šute. Ja neću jer mislim da se napokon sve mora otkriti javnosti, a nadležne institucije sve istražiti - kaže nam taj veliki poduzetnik.
A u kreiranju modela i na održavanju života su ili aktivno ili neradom sudjelovale brojne institucije.
Kako je sve počelo? U 2012. godini je Hrvatska narodna banka počela stiskati banke zbog kršenja izloženosti zakonskog ograničenja prema Agrokoru. Banke su rado davale kredite, nije bilo problema dok je HNB vodio Željko Rohatinski, koji je nakon mandata zaposlen u Agrokoru. No nova ekipa Borisa Vujčića ipak je krenula daleko od očiju javnosti stiskati banke da više ne smiju davati kredite Agrokoru jer, ako on padne, prijetila je ugroza cijelom sustavu.
Tad je pronađen model s faktoring društvima, koja će preuzimati dugove i lijepo profitirati.
Model je osmišljen u suradnji s Agrokorom, faktoring društvima i bankama. Naš sugovornik kaže da su u Agrokoru točno znali sve detalje poslovanja njegove tvrtke, što su mogli dobiti samo od banke.
- Mi smo potpisali samo ugovor s Agrokorom. U njemu je bilo sve definirano. Koja tvrtka iz Agrokora će nam dati mjenice, kod kojeg faktoringa ćemo te mjenice naplatiti, koja banka će financirati tu faktoring kuću. Popis je bio precizan kao kad vam putnička agencija složi raspored na putovanju. I sve je funkcioniralo točno u dan. Mi nismo više nikoga morali obilaziti nakon potpisa - prepričava nam taj poduzetnik.
Shema je išla u nekoliko koraka. Prvi je da neka od tvrtki Agrokora fiktivno posudi novac dobavljaču. Recimo za primjer - milijun kuna. Naravno, ne daju mu novac, koji nisu imali, nego mjenicu. Ta mjenica ima uporište u zakonu iako iza nje ne stoji baš nikakva usluga, roba ili stvarni novac.
Tu mjenicu dobavljač odmah prosljeđuje unaprijed dogovorenoj faktoring tvrtki. Neke od njih su bile tek osnovane i nisu imale novac za isplatiti dobavljača nego faktoring tvrtka uzima kredit od banke. Naravno, banke bi teško davale novac tek osnovanim društvima da sve unaprijed nije dogovoreno. Faktoring društvo isplati od onih milijun kuna dobavljaču 900.000 ili 950.000 kuna na ime mjenice.
- A mi onda odmah taj novac proslijedimo Agrokoru. Tako je stvorena linija kreditiranja kako bi se zaobišle zakonske regule po kojima se domaće banke više nisu mogle izlagati Agrokoru. Agrokor je plaćao na taj novac i kamate i naknade i bilo mu se znatno skuplje zaduživati, ali oni su to osmislili kako bi stalno imali pristup svježem novcu - objašnjava nam taj poduzetnik.
Faktoring društvo se nadalje naplaćivalo od Agrokora, ali im je i dobavljač potpisao da se mogu naplatiti od njega ako Agrokor ne plati. Skoro četiri godine sve je funkcioniralo besprijekorno.
>>> Cijeli tekst pročitajte u novom broju Expressa koji je u prodaji od petka