Svaki dan u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku. 

Broj hrvatskih studenata koji završe IT studije ili računarstvo raste od 2004. godine. Do 2012. godine došli smo do 1500 diplomanata. No u posljednjih pet godina u Hrvatskoj je stalno padao broj upisanih studenata na takve studije. Ove je godine zabilježen nevjerojatan rast od 20 posto, ali jedna lasta ne čini proljeće, pa je problem interesa mladih za IT studije još velik. Tema je to koja se često spominje u kontekstu školovanja za burzu rada jer mladi su još najviše zainteresirani za društvene i humanističke studije, s kojima će teško pronaći posao, a visokoobrazovani IT stručnjaci gotovo odmah nakon diplome dobivaju posao.

Sveobuhvatnu analizu zainteresiranosti maturanata za studije iz područja računarstva, informacijsko-komunikacijskih tehnologija, poslovne informatike i matematike napravili su u Agenciji za znanost i visoko obrazovanje te su objavili hrvatske trendove od 2010. do 2014. godine. Rezultati istraživanja predstavljeni su na ovogodišnjoj korisničkoj konferenciji CUC Hrvatske akademske i istraživačke mreže - CARNet. Ovogodišnji skok od 20 posto zainteresiranih za to područje studija svakako je ohrabrujuć, a dobar pokazatelj je i to što su maturanti ove godine na prijavama za upis na fakultet putem Nacionalnog informacijskog sustava prijave na visoka učilišta (NISpVU) češće visoko rangirali takve studije u odnosu na prošle godine. Prije tri godine takvi su studiji prosječno bili na sedmome mjestu, a ove su godine zauzeli 3,8. mjesto. No problem je i u upisnim kvotama na hrvatskim sveučilištima. U ukupnom broju svih kvota one za studij računarstva čine tek 9,4 posto. Istraživanje Agencije za znanost i obrazovanje pokazuje da i to utječe na izbor zanimanja maturanata.

Trend smanjivanja upisnih kvota

- U slučaju kad se kvote kroz godine smanjuju smanjuje se i upisni interes, a u slučaju povećanja upisnih kvota raste i interes za te studijske programe. S obzirom na trend smanjivanja upisnih kvota, preokret bi donijelo povećanje broja upisnih mjesta na te studije, što trenutačno nije moguće bez većih financijskih ulaganja države i gospodarstva - kaže Igor Drvodelić, zamjenik ravnateljice Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Na odabir IT zanimanja utječe i to što su uvjeti za upis takvih studija viši nego za upis drugih. Posebno je važna matematika, a i druga su istraživanja pokazala kako hrvatski učenici imaju ispodprosječno znanje matematike, poput PISA istraživanja.

- Smatramo da je upravo zbog tih razloga potrebno provesti reformu osnovnog i srednjeg obrazovanja - rekao je Drvodelić.

Mladi odlaze iz Hrvatske

U Hrvatskoj, ali i cijeloj Europskoj uniji, postoji povećana potražnja za IT stručnjacima, no stanje s njihovim obrazovanjem takvo je da će do 2020. godine u Europskoj uniji nedostajati gotovo milijun stručnjaka. U Hrvatskoj ih i sad imamo manjka, a istraživanja pokazuju da će poslodavci u idućih tri do pet godina imati problema s pronalaskom radne snage u tim područjima jer broj onih koji budu raspoloživi neće biti dostatni, pogotovo zato što velik broj mladih odlazi u inozemstvo. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i ureda Eures, za zapošljavanje u Europskoj uniji, najtraženija zanimanja u Europi su IT stručnjaci, inženjeri, farmaceuti i biotehnolozi.

Spas u prekvalifikaciji

- Nedostatak stručnjaka neće se na tržištu rada uspjeti popuniti samo inženjerima računarstva jer mnogi mladi žele i napustiti Hrvatsku. Neophodno je aktivnije pristupiti prekvalifikaciji i usavršavanju nezaposlenih, primjerice kroz industrijski certificirane programe, kako bi popunili radna mjesta, prvenstveno programera, tj. softverskih developera, za koje se kontinuirano otvaraju radna mjesta - zaključio je Hrvoje Belan, nacionalni koordinator inicijative Europske komisije eSkills for Jobs, koja promiče obrazovanje u ICT sektoru. Istaknuo je i da bi država trebala uložiti više napora kako bi IT sektor bio još uspješniji u Hrvatskoj.

- Taj sektor unatoč recesiji kontinuirano raste i zapošljava nove stručnjake. Vrijeme je da se država počne odnositi odgovornije prema njemu. Primjerice, Rumunjska ima poseban zakon prema kojemu je dio IT profesionalaca u potpunosti oslobođen poreza na dohodak. Time se smanjuju i troškovi investitorima koji u toj zemlji žele razvijati usluge ili softver - rekao je Belan. To je samo jedan od načina na koje se može povećati zaposlenost, ojačati cijeli sektor, ali i motivirati mlade da studiraju računarstvo i druge srodne studije.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje