Poslodavci od Hrvatske vlade potražuju najmanje 15 milijardi kuna, odnosno pet posto bruto domaćeg proizvoda zemlje, za pokretanje Interventnog fonda koji bi, ukoliko se za tim pokaže potreba, sanirao moguće probleme u poslovanju hrvatskih tvrtki u idućoj godini, kazao je za Večernji list list Damir Kuštrak, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca. Fondom bi se koristio privatni sektor u slučaju da je poslovanje tvrtki ugroženo, odnosno da su dovedene pred bankrot ili stečaj. Fond bi, kaže Kuštrak, važio kao jamstvo tvrtkama koje u narednoj kriznoj godini neće moći refinancirati svoje obveze.
- Ne tražimo od vlade novce niti je nužno da država nešto plaća, ali tražimo da se poduzmu mjere za slučaj da se javi problem da tvrtke ne mogu refinancirati svoje obveze. Tražimo da putem garancijskog fonda Vlada izda jamstva tvrtkama koje neće moći refinancirati svoje obveze - kazao je Kuštrak.
Iduće godine velikom broju hrvatskih komapnija stiže na naplatu oko 4,5 milijardi eura glavnice za ranije uzete krediti. Iako ni Vlada ni središnja banka nisu objavile njihova imena, pretpostavlja se radi o brodogradilištima, željeznicama, hrvatskim cestama, ali i nekim privatnim kompanijama koje su uzimale kredite od EBRD-a, Europske investicijske banke i poslovnih banaka. Poslodavaci smatraju da se dio fonda namijenjenog privatnom sektoru može osigurati u dogovoru s bankama za direktne financijske potpore. Ipak, javnosti je i dalje nepoznato na koji bi se točno način sredstva za Fond osigurala.

NULTI DEFICIT ILI NOVO ZADUŽENJE?
O načinima izlaska iz ekonomske krize u koju Hrvatske tek ulazi ne slažu se ni naši vrhunski ekonomski stručnjaci okupljeni u Sanderovom kriznom timu. Dok jedni smatraju da se zemlja mora dodatno zadužiti, drugi izlaz vide u zadržavanju nultog deficita. Tako dr. Ljubo Jurčić smatra da država mora na sebe preuzeti trošak krize, dok dr. Sandra Švaljek ne misli da je pametno da se Hrvatska dodatno zadužuje pošto je pristup financijskim institucijama ionako otežan. Švaljek upozorava i kako bi dodatno zaduženje uzelo raspoloživ kapital privatnom sektoru i građanima. Stručnjaci predviđaju kako bi recesija mogla trajati do 2011. godine te da bi sljedeće godine bez posla moglo ostati 40.000 ljudi.