Tijekom Drugog svjetskog rata otočna skupina u Arktičkom oceanu Svalbard je bila poprište mnogih vojnih operacija. U kolovozu 1941. godine britanske, kanadske snage te norveški pokret otpora su se iskrcali na otoku tijekom operacije Gauntlet. Zadatak im je bio uništiti industriju ugljena.
U travnju 1942. godine norveške snage su se iskrcale u naselju Barentsburg tijekom operacije Fritham. Htjeli su uspostaviti trajnu vlast. Imali su poteškoća provesti plan, no uspjeli su do ljeta 1943. godine.
Njemački nacisti su pak na Arktiku postavili nekoliko meteoroloških stanica kako bi bolje pratili vremensku prognozu koja im je bila bitna za akcije. Prva od tih stanica je bila 'Knospe' koja je postavljena 1941. godine. Nijemci su ju evakuirali tijekom ljeta 1942. godine jer je nakon zatopljenja bila laka meta Saveznika. U rujnu 1943. njemačke su snage odlučile da će uništiti meteorološke stanice Saveznika na otocima.
Ratni brodovi su stigli 8. rujna i tada je službeno počela operacija Zitronella. Nijemcima je prvenstveno bio cilj uništiti meteorološku stanicu Saveznika na otoku Spitzbergen koji je najveći u arhipelagu.
Inače, otočje Svalbard je uglavnom nenaseljeno, a imalo je strateško značenje. Bio je i idealno mjesto za meteorološka promatranja.
Akcija je bila brzo gotova. Nijemci su ubili devetero Norvežana, 41 su zarobili. Ostali su se povukli. Nakon uspjeha na Spitzbergenu Nijemci su uspostavili više meteoroloških stanica, od kojih je najpoznatija bila na Hopen Islandu. Stanica je bila aktivna od 9. rujna 1944. godine do 4. rujna 1945.
Nijemci su se službeno predali u svibnju 1945. Stanica je nakon toga izgubila radio kontakt, a vojnici su morali ostati na otoku jer su za evakuaciju imali samo maleni čamac na vesla.
I dalje su nastavili živjeti na limenkama hrane kojih su imali još za godinu dana. I dalje su slali izvještaje o vremenu i pokušavali uspostaviti kontakt sa svijetom.
Tek su u kolovozu 1945. uspjeli poslati poziv upomoć. U pomoć su im na kraju došli norveški lovci na tuljane 4. rujna 1945. godine. Norveški kapetan je pozvao njemačke vojnike da mu se pridruže na večeri. Vojnici nisu baš bili sigurni bi li poziv prihvatili jer su sve donedavno bili neprijatelji.
Na kraju je njemački kapetan izvadio pištolj i položio ga na stol pred norveškim kapetanom. Rekao mu je da je sada vrijeme za predaju. Norveški kapetan ga je pitao može li zadržati pištolj kao suvenir. Nijemac se složio i nakon toga su zajedno večerali.
Tako su 11 njemačkih vojnika postali posljednja njemačka trupa koja se predala, tri mjeseca nakon što je proglašen mir, piše War History Online.