Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić potvrdio je u ponedjeljak da je primio pismo namjere Mađarske za kupnju 25 posto udjela u LNG-u Hrvatska, a smatra kako bi interes za ulazak u vlasničku strukturu trebao pratiti i interes za zakup kapaciteta LNG terminala na Krku. 

"Prije nekoliko tjedana mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto poslao je pismo namjere u ime Republike Mađarske. Mađarska strana zainteresirana je za kupnju 25 posto plus jedne dionice u LNG terminalu", rekao je Ćorić odgovarajući na pitanja novinara poslije konferencije za novinare Hrvatske elektroprivrede (HEP) o ciklusu investicija u sunčane elektrane.

Razgovori s mađarskom stranom nastavit će se i tijekom summita Kina + 16 zemalja srednje i istočne Europe, koji se ovaj tjedan održava Dubrovniku, a tijekom kojeg je predviđen i sastanak ministra Ćorića i mađarskog ministra Szijjarta.

"RH je odlukom da se ide u izgradnju LNG terminala prije svega otvorila put strateškom pozicioniranju Hrvatske na energetskoj karti Europe, ali isto tako i otvorila put ostalim zemljama, u konkrentnom slučaju Mađarskoj, za diverzifikaciju njihove dobave", kaže Ćorić. 

Naveo je pritom kako su potrebe Mađarske za plinom znatno veće od hrvatskih, a s obzirom da je mađarska potrošnja plina godišnje između devet i deset milijardi prostornih metara, u odnosu na hrvatskih 2,6 odnosno 2,7 milijardi prostornih metara. 

"Mene osobno ne čudi ovaj interes Republike Mađarske. Međutim, interes za ulazak u vlasničku strukturu trebao bi pratiti i interes za zakup. To je upravo ono o čemu ću razgovarati s mađarskim kolegom tijekom druge polovice ovog tjedna, ali vjerujem i u narednim tjednima i mjesecima", rekao je. 

Naime, ponovio je kako je pismo namjere prije svega pretpostavljalo ulazak u vlasničku strukturu. 

Potvrdno je odgovorio na pitanje novinara jesu li ostvareni kontakti i s drugim državama. "Nama se po pitanju zakupa, odnosno ulaska u vlasničku strukturu potencijalnih partnera, ne žuri, zato što je financijska konstrukcija za izgradnju terminala zaokružena", rekao je. 

Vrijednost investicije u plutajući LNG terminal na otoku Krku procjenjuje se na 234 milijuna eura. Europska komisija je za izgradnju LNG-a dodijelila bespovratna sredstva u iznosu 101,4 milijuna eura, budući da je projekt LNG terminala uvršten na listu projekata od zajedničkog interesa Europske komisije. Hrvatska je Vlada krajem siječnja ove godine odlučila da će iz državnog proračuna osigurati 100 milijuna eura, odnosno 50 milijuna eura u 2019. i 50 milijuna eura u 2020. godini, a do isplate tih sredstava Hrvatska elektroprivreda će osigurati potrebne pozajmice društvu LNG Hrvatska d.o.o. za dospjela plaćanja u 2019. godini. Preostala sredstva, u iznosu od 32,6 milijuna eura osigurat će osnivači društva LNG Hrvatska - Hrvatska elektroprivreda i Plinacro.

Ministar Ćorić je i danas ponovio da je izgradnja LNG terminala strateški projekt, a pozdravio je i opredjeljenje HEP-a kao ključnog partnera u realizaciji ovog projekta, ujedno i njegovog suvlasnika.

"Vjerujemo da će interes kako privatnih kompanija tako i država za zakup, a i ulazak u vlasničku strukturu LNG terminala, kako privatnih kompanija tako i država, u slijedećim mjesecima i godinama biti sve veći", rekao je Ćorić.