Proteklih mjeseci nema niti jedne zemlje koja ne vidi značaj porast inflacije. Mi smo na razini prosjeka EU, blago ispod prosjeka i naravno da je to ovom trenutku jedan od možda značajnijih većih izazova. Prema svim našim kalkulacijama javni dug je značajno, značajno smanjen 2021. To je sigurno jako dobra vijest i moja osobna predikcija je da ćemo i dalje biti među zemljama sa najbržim udjelom smanjivanja javnog duga u BDP-u, istaknuo je ministar financija Zdravko Marić govoreći o ispunjavanju kriterija za ulazak u eurozonu i uvođenje eura.
Naglasio je kako Vladu u tom smislu puno više zanima sami efekt inflacije na životni standard građana.
- To je ono čime se trenutno bavimo - rekao je.
Na pitanje kada će biti osnovano Povjerenstvo za praćenje cijena i je li već trebalo biti obzirom da neki trgovci već sada lagano dižu cijene, Marić je istaknuo kako je Zakon o uvođenju eura tek u javnom savjetovanju.
- Otvoreni smo za komentare i prijedloge. Gledali smo iskustva i drugih zemalja, ništa još nije u konačnici odlučeno. Znamo da ćemo od 5. rujna imati obvezu dualnog iskazivanja cijena. Trgovci će, siguran sam, to iskoristiti u svom marketinškom dijelu da krenu ranije s dualnim iskazivanjem cijena. Međutim, to praćenje cijena i kontrola, termin koji smo uveli u sam zakon, a koji nije jednostavno definirati što znači opravdani ili neopravdani porast cijena. Već sada se najavljuju porasti cijena i to ne mali i gledamo da li se to može okarakterizirati kao opravdani porast cijena, unatoč porastu cijena energenata i svega što se događa - rekao je naglasivši kako će Vlada posegnuti za svim onim što smatraju da je dobro i što će ići u smjeru zaštite potrošača.
- Te liste i portal koji je predviđen ili koje god će na kraju biti rješenje, bit će rješenje za koje smatramo da će dati dodatni doprinos da imamo što bezbolniji prelazak na euro i da preveniramo te lovce u mutnom koji se uvijek pojave. Za sad nemamo zakonski okvir u kojemu bi mogli raditi - rekao je.
Vidimo da se porast cijena događa već sada, prije samog formalnog procesa uvođenja eura, dodao je.
'Kod smanjenja PDV-a na energente došlo je do korekcije cijena, ali u segmentu voća, povrća, mesa nije'
Vlada je najavila kao jedan od alata intervencije na poskupljenje cijene energenata smanjenje PDV-a. Upitan što ako distributeri ne smanje cijene kada se smanji PDV, kako Vlada može utjecati na to da se cijene ipak smanje, ministar kaže kako smo se prije 30 godina na referendumu odlučili da država ne smije intervenirati, odnosno na tržišno gospodarstvo. Ali, dodaje, postoje određeni mehanizmi gdje svi trebaju dati svoj obol. Podsjeća kako je Vlada 2017. smanjila stopu PDV-a na električnu energiju i određene komunalije te da je tu zabilježeno i smanjenje cijene za krajnjeg potrošača, ali da u slučaju segmenta svježeg voća, povrća, ribe, mesa niti blizu nije došlo do korekcije cijena.
- I tada se otvarala tema, kao i sada. I dalje smatramo da smo jako puno dobrih stvari napravili u poreznoj reformi, poglavito u segmentu smanjivanja izravnih poreza, no rekli smo da moramo i na neizravnim porezima dati određeni doprinos, a to je na PDV-u, duboko svjesni da tu, nažalost, takve mjere ne moraju imati puni efekt. Doduše, kada smanjite stopu poreza na dohodak, imali smo mi primjera i prijava gdje poslodavac korigira bruto na niže i praktički ostavi zaposleniku jednaku neto plaću i opet tu možemo postaviti može li država na ovaj ili onaj način reagirati. To je poslovni odnos između poslodavca i posloprimca - objašnjava Marić.
'Ne možemo sve probleme riješiti smanjenjem stope PDV-a'
Kad je riječ o plinu, ističe kako nisu ista iskustva sa svih 14 opskrbljivača.
- Imate razliku između trećeg najvećeg grada u Hrvatsku u odnosu na najveći grad. Nisu jednaka iskustva i sve to skupa nastojimo sagledati kod donošenja tog paketa mjera koji smo najavili. No, to i dalje ne može biti puna garancija da ako se nešto snižava da možemo biti sto posto sigurni. Ali da ćemo učiniti sve da se efekti preliju tamo gdje se trebaju preliti - da - poručuje.
Na pitanje hoće li tražiti zakonske mogućnosti kojima bi se moglo utjecati na dobavljače koji ne spuštaju cijenu, Marić kaže da u ovom trenutku ne bi ništa decidirano rekao.
- Ne bih nikada ništa odbacio, ali ne bih u ovom trenutku ništa potvrdio - rekao je.
Hrvatska od trošarina na struju i plin, istaknuo je, uprihoduje 70 milijuna kuna.
- Ako dozvole europska pravila da se i od toga može odustati nije tema koju ćemo zanemariti. Druga je tema trošarina na pogonska goriva, ali i o tome smo dosta razgovarali. Od 2015. nije došlo do porasta trošarina. PDV se nije mijenjao. Imamo maloprodajne cijene koje su povijesno najviše, a cijene sirove nafte nisu povijesno najviše. Znam da na ovaj ili onaj način uvijek završimo na porezima i porezna politika je u dobrim vremenima dala svoj obol, dat će i u ovim kriznim po pitanju energenata, ali nemojmo se samo na nju vaditi jer ne možemo sve probleme riješiti snižavanjem stope PDV-a - poručio je.