Porezna uprava prije nekoliko je mjeseci krenula u češljanje poslovanja paušalnih obrtnika jer za dio njih smatra da su zapravo u prikrivenom radnom odnosu sa svojim klijentima, odnosno s tvrtkama za koje rade. Kriteriji po kojima utvrđuju je li netko u prikrivenom radnom odnosu prilično su labavi, tako da je previše toga podložno tumačenju službenika Porezne uprave, piše Telegram.
Paušalni obrtnici koje poreznici proglase prikriveno zaposlenima morat će platiti poreze i doprinose na cjelokupne iznose koje su primili, odnosno prihod će im se tretirati kao bruto 2 plaća, što znači da bi mnogi narednih tjedana i mjeseci mogli dobiti rješenja da su dužni nekoliko desetaka ili stotina tisuća kuna.
Radi se o iznosima zbog kojih bi mnogi mogli završiti pod ovrhama i dugotrajnim blokadama, a uglavnom se radi o ljudima iz IT sektora ili kreativnih industrija.
Vlada jedne ovrhama tjera u inozemstvo, druge novcima mame da se vrate
Porezna uprava je posljednjih mjeseci paušalnim obrtnicima slala upitnike, na temelju kojih će utvrđivati je li netko prikriveno zaposlen.
Dok Porezna praktički ovakvim potezima tjera mlade ljude u inozemstvo, Vlada paralelno smišlja programe koji bi ljude trebali potaknuti da se vrate – poput one stimulacije od 200 tisuća kuna za povratnike koji u Hrvatskoj žele pokrenuti posao.
Jedan od paušalnih obrtnika kojem je Porezna ovih dana poslala zapisnik, iz kojeg je vidljivo da smatraju da je u prekršaju, te su napravili izračun prema kojem je za poreze i doprinose dužan preko 93 tisuća kuna.
Podstanar sam sa suprugom i malim djetetom. Nemam 93.000 kuna
- Ako stvarno dođe do naplate, moj će se život drastično promijeniti, jer ja taj novac nemam. Nemam nikakvu imovinu, živim isključivo od svog rada, od toga koliko određeni mjesec uspijem prodati svojih usluga. Sa suprugom i djetetom od dvije godine živim u unajmljenom stanu, a situacija u kojoj aktivno tražim klijente kako bih otplatio navodni dug jako je demotivirajuća pa tražim opcije kako da odemo u inozemstvo - rekao je paušalni obrtnik koji se inače bavi videoprodukcijom za strane i domaće klijente.
Prikriveni radni odnos utvrđen mu je za 2020. godinu, kada je imao 10 klijenata, od toga sedam iz Hrvatske, dva iz SAD-a i jednog iz Europske unije. No, usprkos tome Porezna je odlučila da je bio prikriveno zaposlen. Naime, u šest mjeseci je od jednog klijenta primio 75 posto godišnjih prihoda.
Glavni kriterij je više od 50 posto prihoda od jednog klijenta
- Glavni kriterij po kojem utvrđuju nesamostalni rast jest imate li više od 50 posto prihoda od jednog klijenta. To je veliki problem jer paušalci koji rade samostalno teže tome da si osiguraju nekakav kontinuitet, da njeguju dobre odnose s klijentima. Ako, nakon što se približite 50 posto prihoda, morate prekidati suradnju, to će trajno narušiti odnos s tim klijentom, kao i cjelokupno poslovanje - rekao je.
Sporna su i mnoga druga pitanja iz tog upitnika na temelju kojih Porezna odlučuje tko je u prekršaju, a tko nije.
- Ako u poslovnom odnosu imate definirane stvari poput predavanja autorskih prava klijentu, za rad koji je naručio i platio, ili pak informiranje klijenta u kojoj fazi projekta se nalazite ili ako pristanete na to da čuvate njegove poslovne tajne, vi ste ispunili kriteriji za nesamostalan rad - rekao je za Telegram.
'Nisam imao plaćeni godišnji, bolovanja, ni zaštitu iz ugovora o radu'
Kaže da će na ovaj zapisnik koji je dobio napisati primjedbu, ali da mu je telefonski sugerirano da će dobiti rješenje prema kojem mora platiti porez, bez obzira na to što u primjedbi napisao.
- Malo mi je teško to prihvatiti jer nisam imao plaćene godišnje odmore, bolovanja niti sam bio zaštićen elementima iz ugovora u radu, a zapisnik sugerira da bih trebao platiti doprinose i porez kao da sam primio bruto 2 plaću na račun - zaključio je.