Rasizam i netolerancija su u porastu u Francuskoj, potaknuti ratom u Gazi i krajnje desnim idejama u javnoj raspravi, rekao je francuski odbor za ljudska prava CNCDH u svom godišnjem izvješću objavljenom u četvrtak. "Godina 2023. obilježena je snažnim napretkom u odbacivanju drugih, bilo u mišljenjima ili djelima", ističe u se u izvješću. Krajnje desno Nacionalno okupljanje (RN) vodi u anketama za nadolazeće parlamentarne izbore, a predizborna kampanja stranke se usredotočila na ograničavanje prava imigranata u Francuskoj, za što je CNCDH rekao da je u "izravnoj suprotnosti prema načelima jednakosti, bratstva i slobode" upisanih u francuski ustav te da će ojačati rasističke stavove.
RN je osvojio 88 mandata na izborima 2022., čime je postao druga najveća stranka u parlamentu, i 30 mjesta u Europskom parlamentu na izborima ranije ovog mjeseca.
Vlada Emmanuela Macrona se u međuvremenu približila desnici u pitanjima sigurnosti, identiteta i imigracije.
"Zakon o imigraciji koji je vlada predložila u veljači 2023. i koji je sadržavao ponavljanje (ideje RN-a) o 'nacionalnoj preferenciji' te debate oko njega su pojačali ovaj ksenofobičan trend", navodi se u izvješću.
Rat u Gazi je prouzročio porast antisemitizma i islamofobije u Francuskoj kao i u drugim dijelovima svijeta.
"Izraelsko-palestinski sukob redovito izaziva (antisemitske) postupke, koji su najviši u odnosu na operacije izraelske vojske u palestinskim teritorijima. No, ova razina dosad nije viđena", rekao je CNCDH.
Antisemitski i protuislamski postupci porasli su 284 odnosno 29 posto, a druge vrste rasističkih djela za 21 posto.
Pedeset jedan posto ispitanika iz opće populacije više se ne osjeća kod kuće u Francuskoj, u usporedbi s 43 posto francuskih državljana 2022., što autori izvješća povezuju sa stavom prema migrantima. Među pristašama RN-a, taj udio iznosi 91 posto.
Četrdeset tri posto ispitanika je reklo da je imigracija glavni razlog za nesigurnost, a to smatra 83 posto simpatizera RN-a.
Međutim, 69 posto ne ispitanika ne podržava RN-ovu ideju "nacionalne preferencije" prema kojoj bi Francuzi trebali imati prednost pri zapošljavanju, povlasticama i rješavanju stambenog pitanja pred strancima.