Taj zaključak proizlazi iz dramatičnog dopisa koji je sredinom prosinca Hrvatskoj energetskog regulatornoj agenciji i Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja odaslan od Udruženja opskrbljivača i distributera plinom Hrvatske gospodarske komore, a koji je u posjedu Jutarnjeg lista.
Iako se u široj javnosti već dugo najavljuje nadolazeće poskupljenje plina od 1. travnja ove godine, razmjeri problema nikad nisu bili jasno prezentirani kao u ovom dopisu, piše u ponedjeljak Jutarnji list.
Tako će, prema proračunima Udruženja, regulirana cijena plina za sljedeću plinsku godinu (od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2021.) iznositi oko 43,91 euro po megavatsatu, što je čak 133 posto više nego ove godine, i što bi u konačnici, uz sve ostale troškove koji čine finalnu potrošačku cijenu, trebalo rezultirati 59 do 86 posto višim računima za rezidencijalne potrošače, ovisno u kojem dijelu Hrvatske se nalaze.
Radi se o ogromnom poskupljenju, no problem opskrbljivača je u činjenici da im ni takav rast cijene ne jamči rentabilno poslovanje. Dapače, kako se tržišna nabavna cijena plina u istom razdoblju (a takva je cijena i trenutačno) procjenjuje na oko 79,41 euro po megavatsatu, ispada da bi opskrbljivači na svakom megavatsatu plina koji prodaju gubili oko 35 i pol eura. Sve u svemu, na razini cijelog tržišta, samo u segmentu opskrbe kućanstava radi se o gubitku od milijardu kuna.
Posve je jasno da opskrbljivači - često komunalne tvrtke u vlasništvu jedinica lokalne samouprave - takve gubitke ne mogu preživjeti. A njihovim urušavanjem u pitanje dolazi sigurnost opskrbe plinom, piše novinar Jutarnjeg lista Marko Biočina.