Premijer Andrej Plenković obratio se javnosti nakon drame u haškoj sudnici izrazivši prije svega sućut obitelji Slobodana Praljka.
- Njegov čin kojem smo svi svjedočili danas najviše govori o dubokoj moralnoj nepravdi prema šestorici Hrvata iz BiH i hrvatskom narodu. Vlada RH izražava sućut svim žrtvama svih zločina počinjenih u ratu u toj zemlji. Izražavamo žaljenje zbog današnje presude kojem su potvrđene kazne "šestorici", rekao je Plenković i ponovno podsjetio na pomoć i potporu koju je Hrvatska dala Republici Bosni i Hercegovini u trenucima velikosrpske agresije.
- Hrvatska je potpisala Washingtonski sporazum, obnovili smo suradnju Hrvata i Bošnjaka i omogućili uspostavu federacije BiH. Hrvatska vojska prekinula je srpsku opsadu Bihaća i time spriječila ponavljanje Srebrenice. HV je uz savezništvo s Armijom BiH i HVO-om oslobodila velik dio teritorija BiH čime je omogućen i Daytonski sporazum.
POGLEDAJTE OBRAĆANJE PREMIJERA:
Plenković je naglasio i da je Hrvatska godinama pružala utočište izbjeglicama iz BiH bez obzira koje nacionalnosti bili.
- Samostalnosti BiH ne bi bilo bez Hrvata koji su glasujući na referendumu stvorili pretpostavke za samostalnost BiH.
Hrvatska se pokušala uključiti u proces
Plenković kaže da se u ovom postupku Hrvatska tri puta pokušala uključiti kao prijatelj suda, ali da je sud odbio te zahtjeve RH.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Smatramo da se ovom presudom na pogrešan način aludira na ulogu hrvatskog državnog vrha u ratnim zbivanjima u BiH tijekom 90-ih godina. Državni vrh, prema stavu Vlade, nije ni na koji način mogao biti povezan s onim interpretacijama koje se navode u presudi iz 2013. godine. Apsurdno je da niti u jednoj pravomoćnoj presudi Haškog suda za BiH nije utvrđena odgovornost tadašnjeg vodstva Srbije.
- Vlada će razmotriti pravne mehanizme kako bi osporila navode iz današnje presude, rekao je Plenković naglašavajući da Hrvatska poštuje teritorijalni integritet BiH i da je okrenuta izgradnji dobrih odnosa i budućnosti.
POGLEDAJTE VIDEO:
Na pitanje je li današnja presuda pobjeda prava ili politike i kako će to utjecati na Hrvate u BiH, premijer je odgovorio:
- Mi smo nezadovoljni presudom, ali hrvatski narod je jedan od tri konstitutivna naroda, ima svoja prava i očekujem da se njihova prava poštuju. Kad je riječ o mehanizmima koji su nam na raspolaganju, postoje elementi za reviziju postupka, ali i politički mehanizmi tj. stavljanje ovoga pitanja pred Vijeće sigurnosti.
Na pitanje misli li da je u Haagu došlo do sigurnosnih propusta, Plenković kaže kako nije baš uobičajeno da se tako nešto događa u sudnici.
- To je na sigurnosnim službama suda da ocijene kako je do ovoga propusta došlo. Što se tiče našeg odnosa prema petorici Hrvata iz BiH, Vlada RH je stalno angažirana i u kontaktu. Bit ćemo i dalje u kontaktu i vodit ćemo računa o njima, osobito u ovako zahtjevnom trenutku kakav je danas.
Plenković: 'Praljkov čin doživio sam izrazito emotivno'
Podsjetimo, haški tribunal potvrdio je prvostupanjsku presudu Slobodanu Praljku. On je osuđen na 20 godina zatvora. Potom je njegova odvjetnica kazala da je Praljak popio otrov te je čitanje presude prekinuto.
- Čin gospodina Praljka doživio sam izrazito emotivno. Izrazito mi je žao, to pokazuje kako je Praljak bio uvjeren da je sve ono što je radio, radio s uvjerenjem da dobro radi za hrvatski narod. Ne sjećam se da je ovakav čin ikad viđen. To je možda njegova poruka svima da učinimo sve da se presuda, koju je on očito smatraju nepravednom, ne učini onakvom kako je mogla izgledati danas u tom trenutku, rekao je Plenković.
Plenković je naglasio i kako je Tuđmanova politika prema BiH bila usmjerena na to da se održi njena teritorijalna cjelovitost.
- Politikom Franje Tuđmana omogućen je i mir u BiH. Pokazat će se da je Hrvatska uvijek bila ona koja je stajala uz i podupirala Bosnu i Hercegovinu.
Vlada: Razmotrit ćemo političke i pravne mehanizme kako bi osporili navode iz presude
Vlada Republike Hrvatske smatra da mnogi navodi iz današnje presude Žalbenog vijeća ne uvažavaju povijesnu istinu i činjenice, da nisu utemeljeni i da su politički neprihvatljivi te ističe kako će razmotriti sve raspoložive pravne i političke mehanizme kako bi ih osporila.
Vlada RH u srijedu je izrazila najdublju sućut obitelji generala Slobodana Praljka, koji je za vrijeme izricanja presude Žalbenog vijeća, zbog osjećaja duboke moralne nepravde, sebi oduzeo život.
"Vlada izražava duboko nezadovoljstvo i žaljenje zbog današnje presude kojom se potvrđuju kazne za Jadranka Prlića, Brune Stojića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića. Mnogi navodi iz presude ne uvažavaju povijesnu istinu i činjenice, nisu utemeljeni i politički su neprihvatljivi", ističe se u priopćenju Vlade.
S tim u vezi, dodaju, bitno je podsjetiti na pomoć Hrvatske Bosni i Hercegovini u vrijeme kada je bila suočena s velikosrpskom agresijom i kada je bila ugrožena njezina teritorijalna cjelovitost.
"Hrvatska je potpisala Washingtonski sporazum kao i Splitsku deklaraciju (Tuđman-Izetbegović) kojima je omogućeno korištenje teritorija BiH u svrhu zajedničke borbe protiv oružanih formacija srpskih snaga čime je obnovljena hrvatsko-bošnjačka vojna suradnja i uspostava Federacije BiH. Hrvatska vojska je na temelju sporazuma s političkim vodstvom BiH prekinula srpsku opsadu Bihaća i time spriječila ponavljanje genocida iz Srebrenice.
Nadalje, Hrvatska vojska je u savezništvu s Armijom BiH i HVO oslobodila veliki dio teritorija BiH čime je zaustavila rat, preokrenula ravnotežu snaga te omogućila potpisivanje Daytonskog sporazuma. Pored toga, Hrvatska je pružila utočište stotinama tisuća izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, a bila je i među prvim državama koje su priznale BiH.
Podsjećamo i da samostalnosti Bosne i Hercegovine ne bi bilo bez Hrvata koji su svojim sudjelovanjem i glasovanjem na referendumu u ožujku 1992. godine, zajedno s Bošnjacima, stvorili temelje za proglašenje neovisnosti", naglašavaju iz Vlade.
Također, još jednom izražavaju sućut žrtvama svih zločina počinjenih na teritoriju BiH.
Iz Vlade Republike Hrvatske u priopćenju naglašavaju kako se ovom presudom na potpuno pogrešan način aludira na ulogu hrvatskog državnog vrha iz 1990-ih godina u ratnim zbivanjima u Bosni i Hercegovini (BiH).
"Ovdje prvenstveno mislimo na neuvažavanje žalbi šestorice Hrvata na prvostupanjsku Odluku Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u dijelu koji se odnosi na udruženi zločinački poduhvat (UZP).
Želimo napomenuti da se Republika Hrvatska željela uključiti u sam postupak kao prijatelj suda već od početka postupka 2006. te je isto ponovno pokušala 2016. i 2017. u žalbenom postupku, međutim Sud je odbio zahtjeve RH", navode iz Vlade.
Ističu i da je isto Žalbeno vijeće još u srpnju 2016. godine, kada je odbilo zahtjev Hrvatske za uključivanjem u postupak kao prijatelja suda, protumačilo sadržaj prvostupanjske odluke iz 2013. (koju je sada potvrdilo) na način da je reklo kako u prvostupanjskoj odluci Raspravno vijeće nije donijelo nikakve konkretne zaključke o sudjelovanju hrvatskog državnog vrha u UZP-u i nije ih osudilo krivim za bilo koji zločin. Pri tome su potvrdili da u nadležnosti MKSJ-a nije utvrđivanje odgovornosti države, te da se zaključci Raspravnog vijeća, naravno, ne odnose na odgovornost Republike Hrvatske. Presudu je potrebno sagledati i u tom kontekstu.
"Istodobno, u tom kontekstu ukazujemo na apsurdnu činjenicu da niti u jednoj pravomoćnoj presudi MKSJ-a za BiH nije utvrđena odgovornost tadašnjeg državnog vrha Srbije za sudjelovanje u UZP-u usmjerenom na uspostavu Velike Srbije počinjenjem niza najtežih međunarodnih zločina na velikom dijelu teritorija Bosne i Hercegovine.
Ujedno, smatramo da je karakterizacija djelovanja šestorice Hrvata iz BiH, kao članova UZP-a na području BiH, donesena bez dovoljnog uvida i razumijevanja svih okolnosti njihova djelovanja, temeljnih ciljeva, uključujući i ulogu HVO-a kao sastavnice Oružanih snaga tadašnje Republike BIH, te uz neprihvatljivo široko tumačenje pojma udruženog zločinačkog poduhvata, koje nadilazi primjenu postojećeg međunarodnog humanitarnog prava.
U svijetlu navedenoga, Vlada će razmotriti sve raspoložive pravne i političke mehanizme kako bi osporila navode iz današnje presude", istaknuli su iz Vlade.
Još jednom su ponovili snažnu podršku opstojnosti i konstitutivnosti hrvatskog naroda u BiH.
"Ostajemo privrženi daljnjem razvitku prijateljskih i dobrosusjedskih odnosa s BiH te snažan zagovornik njezinog europskog puta", stoji u priopćenju.