„Poljoprivredna proizvodnja ne pada, nego kontinuirano raste posljednjih pet godina, po procjeni Državnog zavoda za statistiku, u 2021. rasla je po stopi od 8,1 posto“, navela je ministrica u raspravi o Strategiji poljoprivrede do 2030. koju je oporba žestoko kritizirala, prozivajući Vladu da vodi promašenu politiku u poljoprivredi što se, kažu, ogleda u praznim selima, zapuštenim poljima, rastu uvoza.
Ministrica te kritike odbacuje, ističe kako imamo pozitivne pomake u vanjsko-trgovinskoj bilanci, da podaci za prvih jedanaest mjeseci 2021. govore da su značajno rasli i uvoz i izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, ali je izvoz rastao brže.
„Deficit se neće smanjiti odjednom, čarobnim štapićem, smanjivat će se ulaganjem u konkurentnost i produktivnost“, naglasila je.
Ostvarivim drži cilj zacrtan u Strategiji da se do 2030. vrijednost poljoprivredne proizvodnju poveća sa 20 na 30 milijardi kuna godišnje.
Godišnji rast prosječno oko 4 posto
Taj cilj predviđa rast između četiri i 4, 5 posto u prosjeku godišnje, odgovorila je Marijani Petir (NZ), podsjetivši da je Vlada i ranije odgovarala na izazove, pa i na posljednji energetski šok.
U Vladinom paketu osmislili smo posebna sredstva pomoći poljoprivredi i ribarstvu vrijedna 250 milijuna kuna, istaknula je.
Vučković nije precizno odgovorila na pitanje Vesne Vučemilović (HS) hoće li Hrvatska 2030. proizvoditi dovoljno mesa, mlijeka, voća i povrća za svoje stanovništvo.
„Moje je pitanje bilo direktno, vaš odgovor je mogao biti 'da' ili 'ne', vaš ću odgovor protumačit kao 'ne'“, konstatirala je zastupnica.
Bez odgovora je ostalo i pitanje Marijana Pavličeka (HS) koji je udio hrvatskih poljoprivrednih proizvoda na policama trgovačkih lanaca?
Grmoja ministrici: I Vi ste bili u aferi Krš-Pađene
Most ustrajava da je Strategija lista dobrih želja, da HDZ nije ispunio niz obećanja iz svog programa iz 2016. Obećali ste 426 tisuća hektara staviti u funkciju niste ni 10 tisuća, pašnjačke površine ste obećali povećati na 300 tisuća hektara, a trenutno su na 136 tisuća, iselili ste Slavoniju, to je sigurnosna ugoza kao i ministar energetike, a i vi ste bili u toj aferi (Krš-Pađene), rekao je ministrici Nikola Grmoja.
Što se tiče mene, ja ću svoje iskaze davati, možete samo sanjati moj odnos prema javnim sredstvima, uzvratila je Grmoji.
„Potpuno netočnim“ je nazvala tvrdnje Kreše Beljaka (HSS) da Ministarstvo poljoprivrede zapošljava 3.200 osoba, plus ergele u Đakovu i Lipiku „gdje je više zaposlenih nego konja“.
Ministarstvo broji približno 900 ljudi, rekla je Vučković, a Marin Mandarić, HDZ-ov zastupnik iz Đakova, dodao kako je u ergelama 30-ak zaposlenih, a broj konja u njima desetak puta viši.
Vučković je opetovala kako Hrvatska ima pravo ustrajati na zaštiti izraza prošek. „Imamo dokaze da se desertno vino spominjalo još u 16. stoljeću“, odgovorila je Marku Milanoviću Litri (HS) koji se zanimao u kojoj je fazi hrvatski zahtjev za zaštitu prošeka?
Zaštita izraza prošek
Zahtjev za zaštitu izraza prošek podnesen je 2013., nakon sedam godina Europska komisija procijenila je da sadrži potrebne elemente za korak dalje, a takav je korak je na talijanskoj strani iznjedrio negativne reakcije zbog prosecca, kazala je.
Navela je i da je izrada Strategije, odnosno sporazum sa Svjetskom bankom, koji joj je prethodio, vrijedio 2, 5 milijuna eura, dok je sama Strategija plod Ministarstva.
HDZ-ovi zastupnici redom su hvalili Strategiju uvjeravajući da će unaprijediti poljoprivrednu proizvodnju, važnim su označili snažniji doticaj sa turističkim sektorom i rast proizvođačkih organizacija.
Tri su stvari presudne, iz sirovinske prijeći u proizvođačku fazu, odgovoriti na izazov klimatskih promjena, osnažiti udruživanje, jer samo nam je 0, 24 posto poljoprivrednika udruženo, istaknuo je Goran Ivanović (HDZ).