Neovlašteno posjedovanje oružja kažnjava se zatvorskom kaznom od šest mjeseci do pet godina, no ako ga dobrovoljno predate, nema nikakve kazne ni sankcija, apelira MUP, odnosno hrvatska policija koja već 16 godina provodi akciju "Manje oružja, manje tragedija" kojom žele senzibilizirati javnost da vrate oružje koje imaju, bez sankcija, a sve s ciljem sprečavanja veće tragedije.
'Bolje je da se ovakve stvari prijavljuju'
Samo u prvih osam mjeseci akcije građani su predali 697 komada automatskog i 14.741 komad rasprskavajućeg oružja.
Jučerašnji slučaj dječaka koji je kolegama učenicima poslao fotografije metaka ostavlja puno otvorenih pitanja, među ostalim i je li riječ o pravom oružju i čije je.
- Svakako je bolje da se ovakve stvari prijavljuju i provjeravaju. Sad treba vidjeti radi li se o stvarnom oružju ili o nekoj slici s interneta, a ako je riječ o stvarnom oružju, je li od roditelja ili od koga. Policija će vidjeti ima li tu kakve namjere ili je to sve samo neslana šala, postoji li tu neki sukob od prije, naznaka prijetnje ili je to dječja igra koja može biti jako ružna - kaže kriminalist Željko Cvrtila.
Ne ubija oružje, nego čovjek
Fotografije mogu biti s interneta, iz filma, ali i stvarne, napominje.
- Uvijek je bolje provjeriti pa otkloniti rizik ili ako postoji rizik da se poduzmu preventivne mjere. Ne ubija oružje, nego čovjek. Smatram da je društvo skrenulo u lošijem smjeru, u tome je srž problema - zaključuje Cvrtila.
Slično nam priča i sudski vještak za balistiku, vatreno oružje i eksplozivne naprave Dubravko Gvozdanović.
- Ovo je pitanje fotografije, ne oružja. Treba vidjeti je li fotografiju netko skinuo, to ne znamo. Smatram da pod ovom, nazovimo je, histerijom u posljednje vrijeme pušemo i na hladno. Znate li koliko fotografija oružja kola internetom? Problem nije u oružju, pa čak ni u njegovoj dostupnosti, nego u društvu - kaže pa dodaje:
- Nemamo empatije, društvo je postalo bezobzirno, sebično, ne znamo što je društvena dobrobit ustvari. A opet, ako krenemo sa zabranama, gdje je kraj? Problem je u društvu koje veliča nasilje, koje ono gleda kao sredstvo pomoću kojega se dolazi do određenih probitaka.
18.705
komada dugog oružja posjeduju Hrvati. Uglavnom je riječ o oružju koje se koristi za lov
314.783
komada oružja bilo je u vlasništvu građana, pokazuju podaci MUP-a iz travnja ove godine
85.963
komada kratkog vatrenog oružja imaju Hrvati, kao i 34.550 komada oružja kategorije C
232.415
komada oružja registrirano je u Hrvatskoj. Svi koji imaju oružje mogu nazvati besplatni telefon 0800 8892, apelira MUP