Broj zaraženih i hospitaliziranih raste najviše zbog novog soja virusa, rekao je to član znanstvenog savjeta Vlade Ozren Polašek za dnevnik RTL-a.
- Vidimo porast broja i zaraženih i hospitaliziranih i to je rezultat širenja novog soja. Paralelno smo imali i Uskrs pa se i jedno i drugo spojilo i najvjerojatnije je to uzrok ovog što sada vidimo - rekao je Polašek.
Sutra se sastaje znanstveni savjet, a razgovarat će o planu borbe s epidemijom u narednim mjesecima.
- Sutra imamo sastanak. Kao i obično, to će biti prilika da sagledamo situaciju, da pokušamo vidjeti postoje li neke nove spoznaje iz drugih zemalja i da na neki način to raspravimo u svjetlu situacije u Hrvatskoj i pokušamo predvidjeti sljedećih par mjeseci - poručio je Polašek.
Dodaje i da će sigurno biti i govora o novim mjerama, s obzirom na to da one stare vrijede do sutra.
- Tako je, nacionalne mjere su na snazi do sutra. Sigurno ćemo razgovarati i o tome i uopće o pristupu mjerama – hoćemo li vidjeti nekakve nacionalne mjere ili ćemo više vidjeti lokalne reakcije - rekao je Polašek.
Zabrinjava i činjenica što na bolničkom liječenju završavaju sve mlađi ljudi.
- Nažalost, da. Vidimo sve mlađe dobne skupine. S jedne strane je to posljedica toga što smo cijepili starije i stariji se puno više pridržavaju mjera, a s druge strane imamo taj poznati kentski ili britanski soj za koji znamo da se brže širi među mlađima u populaciji - rekao je Polašek.
Polašek smatra kako bi buduće mjere trebale biti prilagođene po županijama.
- Ono što sada možemo reći definitivno sa stajališta struke, željeli bismo stvarno vidjeti bolju kontrolu uz manju šansu da se virus širi. Isto tako, sve treba staviti u realni okvir tako da nam stvarno treba ta rasprava sutra. Ono što svakako treba pozdraviti je da priliku da lokalni stožeri određuju svoje mjere u većoj mjeri nego što je to do sada bilo jer situacija nije ista po županijama. Čuo sam da su neke županije više zahvaćene tako da stvarno trebamo raditi prilagođene mjere svakoj situaciji - poručio je.
Cijelu epidemiološku situaciju otežava i usporen tempo cijepljenja.
- Nažalost, uistinu smo se nadali da ćemo biti u boljoj situaciji s postotkom procijepljenih ljudi jer svi smo se nekako nadali da ćemo stići procijepiti prije nego što se krenu širiti ovakvi novi sojevi. Definitivno nismo u idealnoj situaciji, ali čuli smo danas da je došlo pošiljka Pfizera, da se planiraju nove doze tako da ćemo možda biti negdje blizu onog ideala koji je bio plan da bi do ljeta otprilike cijepili pola milijuna ljudi naše populacije - rekao je Polašek.
Polašek smatra da se to čini kao realan scenarij.
- Iskreno mu se nadam, a ovisit će o tome hoće li te doze doći jer jedna je stvar ako vam netko obeća doze, a druga stvar je da ih dobijete u skladište. Isto tako, ovisit će o tome kako ćemo dobro upravljati procesom cijepljenja i hoćemo li imati veći udio ljudi koji se neće željeti cijepiti. Za ovo zadnje se nadam da nećemo imati nekih znatnih problema jer mislim da smo uistinu već puno puta prenijeli poruku da nam je cijepljenje jedini pravi način izlaza iz ove krize - poručio je.
Veliki problem u usporen cijepljenju predstavlja i to što se brojni građani ne žele cijepiti AstraZenecom. Polašek je primio prvu dozu Pfizera, ali kaže kako ne bi odbio ni AstraZenecu.
- Da, pobornik sam cijepljenja od samog početka ove epidemije i da se nisam cijepio Pfizerom sada bih se cijepio Astrom. Ono što sada znamo je da postoje određene nuspojave vezane uz to cjepivo međutim njihova učestalost je vrlo niska i da odgovara tim temeljnim rizicima koje preuzimamo svaki dan. Čuli smo i maloprije da postoji rizik sudjelovanja u prometu. Znamo da će određen broj ljudi stradati u prometu, ali nećemo se zato prestati voziti zbog takvog rizika. To je jedan od civilizacijskih rizika koje moramo prihvatiti da bismo krenuli naprijed - poručio je Polašek.
Kaže kako se nada da smo sada na vrhuncu trećeg vala, ali da to nije moguće u potpunosti prognozirati.
- Dosta je nezahvalno govoriti o nekakvim vrhuncima. Uistinu bih se volio ponadati da je to vrhunac i volio bih vidjeti nekakve promjene. Za sada imamo prediktivne modele koji nam govore možemo očekivati nekakvo povećanje. Iskreno se nadam da će se ispostaviti kako su ti modeli bili u krivu i da ćemo uskoro vidjeti nekakvu mirniju situaciju jer nam svima to treba - zaključio je Polašek.
O značajnom pogoršanju sedmodnevne incidencije i rastućem broju oboljelih i hospitaliziranih govorila je i Katica Čusek Adamić, epidemiologinja Zavoda u Varaždinskoj županiji, u dnevniku HRT-a.
- Situacija se znatno pogoršala u zadnja dva tjedna. Sedmodnevna incidencija je sada već veća od 450 na 100 tisuća stanovnika, a prije Uskrsa bila je nešto viša od 200. To je rezultat našeg opuštanja i popuštanja - prije i nakon Uskrsa. Što će biti više novozaraženih, bit će više hospitaliziranih i onih koji će završiti na respiratoru - rekla je Čusek Adamić.
Upozorila je kako se moramo krajnje suzdržati od druženja i okupljanja jer to samo produžuje trenutnu situaciju.
Ravnatelj varaždinske bolnice Nenad Kudelić kaže kako je županija još uvijek u prosjeku, ali da bilježe troznamenkaste brojke oboljelih.
- Nažalost dolazimo u fazu u kojoj smo bili u studenome prošle godine. U OB-u Varaždin bilježimo eksponencijalni rast broja hospitaliziranih pacijenata oboljelih od COVID-a. Pacijenti su sve mlađi, sa sve težom kliničkom slikom, rekao je Kudelić.