Potres kakav više od stoljeća glavni grad ne pamti, pomaknuo je Zagreb i okolicu za više od 2,5 centimetra, nove fotografije iz zraka ukazuju na razorne štete što ih je izazvalo pomicanje tla, a gradonačelnik kaže da će svima koji imaju 60 posto ili više štete na imovini odobriti povrat do pet posto vrijednosti štete.

Dakle, gradonačelnik koji je potrošio 287 tisuća kuna da renovira gradski WC od 3,86 kvadrata, koji je za 740 tisuća kuna premještao križ kako bi se bolje vidio, a fantomsku manifestaciju Ljeto na Savi, koja se de facto nije ni održala jer je planirana na poplavljenom tlu, platio 11 milijuna kuna, samo će na simboličan način sudjelovati u spašavanju imovine građana, imovine koja je tako stradala dijelom i zbog nebrige gradskih službi. 

Razmjere tog stradavanja zorno pokazuju fotografije snimljene iz zraka, najviše su stradali krovovi, a sada su čule i žalbe stanara zgrada u centru koji tvrde da su najveću štetu zapravo izazvala rušenja nestabilnih dimnjaka.

- Mnoge od ovih zgrada su zaštićeni spomenici kulture, upozoravali smo i ranije da su dimnjaci opasni, ali nam gradski Ured za zaštitu spomenika nije dopuštao da ih zamijenimo s lakšim dimnjacima od drugih materijala - žalili su se građani.

Foto: 24sata/Arhiva

ijelovi Zagreba pomaknuli su se, odnosno izdigli, oko 2,5 centimetra nakon potresa koji su u nedjelju ostavili niz ljudi bez domova. Izračunao je to dr. Marin Govorčin s Geodetskog fakulteta,koji je obradio snimke radarskog satelita Copernicus EU Sentinel-1. U svojoj objavi na Twitteru napisao je kako podaci upućuju na puknuće na rasjedu sjeverne Medvednice.

U nedjelju je o tome pričala i voditeljica Seizmološke službe Ines Ivančić koja je u HRT-ovoj emisiji Otvoreno rekla da se aktivirao Kašinski rasjed. Do sada ga nisu imali vremena tražiti, no kako neslužbeno doznajemo seizmolozima se javila jedna privatna kompanija i ponudila im da potraže pukotine te im pošalju podatke. Tlo bi trebala snimiti bespilotna letjelica, no kada će i kako to izgledati zasad nije poznato.

Normalno da dođe do pomaka tla jer su se pomaknule stijene. Nešto se sigurno vidi na površini, no sve što zasad ljudi prijavljuju su klizišta, mjesta gdje se zemlja stresla s nestabilne podloge, rekao nam je u četvrtak dežurni seizmolog Seizmološke službe. Ponovio je kako ovo nije bio najjači potres koji može pogoditi Zagreb te da su proračunali da bi takav bio snage 6,3 stupnja po Richteru. Inače, takav je 2009. oštetio talijanski grad L’Aquilu. Satelitske snimke pomaka terena u Zagrebu analizirao je i Igor Magdalenić, predsjednik Hrvatske udruge kriznog menadžmenta (HUKM).

- Kombinacijom dvije snimke može se stvoriti interferogram gdje je faza povezana s topografijom terena i mogu se preslikati obrasci deformacija tla. Ako se fazni pomak povezan s topografijom ukloni iz interferograma, razlika između snimaka pokazat će uzorke površinske deformacije koji su se dogodili kao posljedica potresa - kazao je Magdalenić koji je i ranije radio na projektima analize satelitskih snimki u svrhu procjene posljedica požara i poplava te procjene rizika od požara južnog dijela Hrvatske.

POGLEDAJTE VIDEO: 

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video Video: 24sata/pixsell

Prema snimci, pomak tla najbolje je vidljiv u blizini epicentara dva najsnažnija potresa, od 5,5 i 5,0 stupnjeva po Richteru, u Podsljemenskoj zoni. Inače, 2017. godine korištenjem europskog Copernicus Emergency Management servisa rađena je studija procjene ranjivosti stanovništva od razornog potresa u gradovima od interesa. Prikazan je tako i širi centar Zagreba gdje je razina opasnosti od urušavanja zgrada vrlo visoka, a stradavanja ljudi visoka.