Aktualni saziv Sabora raspušta se 14. ožujka, a do tada će zastupnici raspraviti još nekoliko Vladinih zakonskih prijedloga i jednu oporbenu inicijativu. Riječ je o osnivanju istražnog povjerenstva radi utvrđivanja (potencijalnog) korumpiranja medija javnim novcem. Prije samog raspuštanja vladajući će glasati o do sada raspravljenim zakonima, među kojima su izmjene Kaznenog zakona, u javnosti poznatijeg kao "lex AP".
Iako su prošle tri i pol godine od početka mandata, neraspravljeno će ostati oko 180 točaka dnevnog reda, a njih više od 130 su prijedlozi i inicijative oporbe. Manji dio čine Vladina izvješća i izvješća institucija koja imaju obvezu podnositi ih Saboru. Izvješća koje tijekom cijeloga mandata nisu dočekala raspravu i glasovanje na plenarnoj sjednici su ona o radu obveznih mirovinskih fondova za 2019. godinu, koja su u saborsku proceduru išla krajem kolovoza 2020. godine. Na čekanju su i navedena izvješća za 2022. godinu koja čekaju od početka travnja prošle godine. I dok će oni možda imati svoju šansu za raspravu u novom sazivu Sabora, kad će ponovno biti uvrštena u dnevni red, oporbeni zakonski prijedlozi i inicijative se brišu. Raspravu je od rujna 2020. čekao prijedlog Mire Bulja (Most) da se zabrane genetski modificirani organizmi, ali ga neće dočekati, baš kao ni prijedlog zakona o zaštiti života Kluba Hrvatskih suverenista iz listopada iste godine ili pak SDP-ovi prijedlozi o porezu na dohodak i doplatku za djecu.
Sreće nisu imali i zakonski prijedlozi HDZ-ovih koalicijskih partnera kao što je prijedlog Silvana Hrelje o osnivanju pravobranitelja za umirovljenike i starije osobe ili prijedlog zakona o zdravstvenoj radiološko-tehnološkoj djelatnosti Darka Klasića (HSLS). Neraspravljene će ostati i tri rezolucije, o umjetnoj inteligenciji i o položaju i pravima starijih osoba koje je predložila Marija Selak Raspudić (Most) te o seksualnom i reproduktivnom zdravlju i pravima u EU u kontekstu zdravlja žena koju je predložio Klub Hrvatskih suverenista. Most je zaključkom od Vlade tražio aktiviranje vojske na granicama i da razriješi Upravu HEP-a, Katarina Peović (Radnička fronta) da uvede porez na neto bogatstvo, a Možemo! da omogući istospolnim roditeljima upis u rodni list djeteta i donese Nacionalni plan za unapređenje prava LGBTIQ osoba. O kojim točkama će se raspravljati, prema saborskom Poslovniku, odlučuje predsjednik Hrvatskog sabora. Oporba ima mogućnost neki od svojih prijedloga, koji je u proceduri više od 60 dana, pogurati na raspravu ako skupe dovoljan broj potpisa, točnije najmanje 30. Svaki saborski zastupnik ima pravo potpisati samo jedan takav zahtjev tijekom istog mjeseca.
- Karakteristika ovoga saziva jest da su rasprave postale dulje nego što su bile i vrlo teško smo raspravili od tri do četiri točke dnevno. S priljevom točaka dnevnog reda koji dolaze iz Vlade i s oporbenim prijedlozima jednostavno ne možemo sve završiti na vrijeme. Jednostavno zato moram odabrati ono što je prioritet, a to su Vladini prijedlozi izravno povezani sa životom građana, a prihvaćao sam i prijedloge oporbe koje potpiše 30 zastupnika - rekao nam je predsjednik Sabora Gordan Jandroković (HDZ).
Napomenuo je da u ranijim sazivima oporba nije imala mogućnost progurati na raspravu svoje prijedloge. Budući da na broj oporbenih zastupnika oni imaju mogućnost mjesečno staviti na raspravu dvije točke dnevnog reda.
- U ovome mandatu time je omogućena rasprava oko 60 oporbenih prijedloga i kad se to usporedi s ranijim sazivima, broj oporbenih točaka koje su raspravljene značajno je porastao zahvaljujući toj poslovničkoj mogućnosti koja je usvojena na moju inicijativu. Ne treba zaboraviti da oporbi narod nije dao povjerenje, nego nama koji smo većina i normalno je da mi diktiramo ritam rada - naveo je Jandroković.
Iako se 130 oporbenih prijedloga, koji neće dočekati saborsku raspravu, nekome može činiti puno, šef Sabora navodi kako se mnogo promjena zakona tiče jednog ili dva članka.