Potres u srijedu u Petrinji još je jedan u seriji tzv. aftershockova na koje smo već upozoravali da će ih zasigurno biti, kaže nam seizmolog Tomislav Fiket sa Seizmološke službe pri Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.
POGLEDAJTE VIDEO: Snimili potres u Petrinji
Podsjetimo, tlo se na petrinjskom području u srijedu opet zatreslo oko 18 sati i jednu minutu. Seizmografi su zabilježili da je magnituda potresa iznosila 5 prema Richteru, na dubini oko 10 kilometara. Potres je još jednom izazvao paniku na sisačkom, glinskom i petrinjskom području, već izmorenom stravičnim potresom od 29. prosinca koji je bio magnitude 6,2 prema Richteru.
- Ovaj potres koji je bio 5 po Richteru nije zadnji u seriji te jačine. Nakon onako stravičnog potresa 29. prosinca bit će ovakvih još. To je za očekivati. Naravno, takav potres nije onako razoran kao onaj 6,2 po Richteru, ali i dalje uznemirava stanovnike, a može prouzročiti daljnju štetu na već oštećenim objektima. Ali, važno je istaknuti, očekujemo još potresa jačine 5 i preko 5 po Richteru. Mi ih ne možemo predvidjeti, ali to je uobičajena pojava nakon onakvog razornog potresa - objašnjava nam seizmolog Fiket.
Kako je istaknuo, od 29. prosinca do srijede na petrinjskom području zabilježili su više od 550 potresa magnitude 2 i više po Richteru, a sustav automatskog lociranja uočio je 574 potresa od 28. prosinca u 6:28 sati do 6. siječnja u 7:30 sati na području radijusa 22 kilometra od epicentra onog najjačeg potresa. Fiket ističe kako je onih, koji imaju magnitudu manje od dva, bilo više od 1000.
Od ta 574 potresa, njih 50 bilo je magnitude od 3 do 4, sedam potresa između 4 i 5, jedan iznad 5, te jedan magnitude iznad 6.
Fiket je na stranicama PMF-a objavio i prikaz lokacija svih tih potresa.
Osim zgrada i kuća koje se sve više oštećuju i urušavaju u potresima, problem stvaraju i rupe u tlu koje se otvaraju. Najviše ih je u mjestu Mečenčani kraj Petrinje.
- To je pojava koja dolazi kod razornih potresa. Rupe se otvaraju jer se tlo očito uzdignulo ili spustilo, a podzemne vode potom izazivaju urušavanje tla. Takva urušavanja mogu biti opasna jer se može ta rupa otvoriti ispod nečije kuće. Je li to područje u budućnosti pogodno za gradnju, teško je reći. Zasigurno je da će se te rupe širiti kako bude bilo još potresa, a djeluju naravno i podzemne vode koje se nalaze ispod. Može se seizmičkom gradnjom to riješiti, ali teško je trenutno procijeniti kakvo je tlo trenutno - rekao je Fiket i nastavio.
- Zasigurno je da tlo na tim područjima više nije kao prije potresa. Trenutno je još rano reći koje je sve posljedice potres ostavio na tlo, ali će se ispitivanjima to utvrditi. Vidjeli smo i podatke da su se čitava Petrinja i Sisak pomaknuli 10-15 centimetara prema istoku. To naravno ne znači da su se samo ti gradovi pomaknuli prema istoku nego čitava ta ploča na tom rasjedu se pomaknula. To je kao da imate dva bloka jedan kraj drugog i kako se jedan pomakne, pomakne se i drugi. Samo što je u ovom slučaju s rasjedima i pločama to puno kompliciranije. Naravno, osim pomicanja u stranu, potresi mogu uzdići ili spustiti teren, a to onda uzrokuje tzv. likvefakcije tj. rupe u tlu o kojima smo ranije govorili - dodaje Fiket.
Upitali smo ga i što seizmolozi kažu o najavljenoj evakuaciji građana iz centra Petrinje, je li to dobra odluka te što misli o obnovi kuća na tim područjima.
- Nismo prava adresa za te upite. Seizmologija ništa ne govori o evakuaciji, obnovi, itd. Ne ulazimo u to. Ali, možemo reći da kvalitetno građene kuće i zgrade potresi ovih magnituda ne mogu srušiti. Kvalitetna gradnja je važna - zaključio je Fiket.