Pokazuju to podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) iz ankete o radnoj snazi.
Usporedba podataka o nezaposlenima dobivenih anketom s podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ-a) i drugih statističkih praćenja temeljenih na administrativnim izvorima, pokazuje da je u drugom tromjesečju stopa nezaposlenosti prema podacima administrativnih evidencija (6,5 posto) bila niža od stope anketne nezaposlenosti (7,3 posto).
U tom razdoblju prosječan broj nezaposlenih prema anketi bio je veći za 22 tisuće od podataka HZZ-a, pokazuju podaci.
Budući da su se anketirane osobe izjašnjavale o prijavljenosti službi za zapošljavanje, usporedba podataka pokazuje da je od ukupno 134 tisuće nezaposlenih prema anketi o radnoj snazi, njih 94 tisuće ili 70,1 posto bilo prijavljeno službi za zapošljavanje, a preostalih 29,9 posto anketno nezaposlenih nije bilo zainteresirano za prijavu službi za zapošljavanje.
Istodobno, od ukupno 112 tisuća registriranih u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje njih 18 tisuća ili 15,9 posto nije zadovoljilo međunarodne kriterije nezaposlenosti.
Podaci iz ankete pokazuju i da je u drugom tromjesečju u Hrvatskoj bilo tri milijuna i 508 tisuća radno sposobnih stanovnika (starijih od 15 godina) od kojih je 1,7 milijuna zaposlenih, 134 tisuće nezaposlenih i 1,66 milijuna neaktivnih.
Među neaktivnim stanovništvom je 73 tisuće onih koji žele raditi, ali ne traže posao, njih 1,18 milijuna ne žele raditi zbog starosti, bolovanja, školovanja itd.
U kategoriji "ostali" je 404 tisuće neaktivnih osoba u dobi od 75 godina i više koje se prema metodologiji ne pita detaljnije o razlozima neaktivnosti.