Najnoviji izvještaj Economist Intelligence Unita (EIU) pod zazivom “Europe stretched to the limit” (Europa na granici pucanja), opisuje sedam problema koji ugrožavaju ekonomsku i političku stabilnost Europe i koji bi mogli dovesti do raspada EU.
1. Ostanak Velike Britanije u EU
Bude li Velika Britanija glasala za napuštanje Unije, to će pokrenuti ekonomska i politička previranja, pretežno kratkoročna. Očekuje se devalvacija valute i prije referenduma. Glasanje za Brexit bi izazvalo novi pad, potaknut I mogućim troškovima povezanih s napuštanjem EU.
Što bi takva odluka značila za EU? Nije isključeno da bi odlazak Velike Britanije iz EU moglo izazvati krizu političke legitimnosti EU i podršku euroskeptičnim strankama unutar zemalja članica.
2. Grčka dužnička kriza
Grčka je pristala poduzeti daljnje korake kako bi pokazala da radi na obnovi ekonomije i time si osigurala nova sredstva. Međutim, pitanje je može li (bilo koja) grčka vlada provesti mjere koje su neophodne za treći paket mjera pomoći. Grexit (grčki izlazak iz eurozone) bi značio veliki politički neuspjeh bloka, s mogućim destabilizirajućim posljedicama.
3. Monetarna politika
Eurozona zapela je u predugom razdoblju niske inflacije koja je stvorila minimalni gospodarski napredak. Opcija koja je sada na stolu za razmatranje je takozvani ′helikopterski novac′. Riječ je o tome da se, prema nobelovcu Miltonu Fridmanu, deflacija (pad cijena) koja izaziva recesiju i pad kreditne aktivnosti, uz prateći rast nezaposlenosti, mora zaustaviti pa makar i 'bacanjem novca narodu iz helikoptera'. No, ni posljednja akcija Maria Draghija upumpavanja velikog izmišljenog novca u europski bankarski sustav nije pokrenula očekivanu privredu eurozone.
4. Pad produktivnosti
Produktivnost rada u EU usporena je još od globalne financijske krize i mala je vjerojatnost da će pet najvećih ekonomija EU povratiti stopu produktivnosti koja je bila prije krize. Produktivnost u Španjolskoj i Italiji stagnira od 2014., a blagi oporavak očekuje se u Njemačkoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji u periodu od 2016. do 2020.
5. Napeti odnosi EU i Rusije
Širenje zapadnog utjecaja na post-sovjetskom prostoru Rusija doživljava kao moguću prijetnju. To su teškoće na koje je EU slabo pripremljena, posebno zbog neslaganja unutar EU kada je riječ o težini tih problema. Konsenzus o uvođenju ekonomskih sankcija postignut je tek nakon obaranja putničkog aviona iznad istočne Ukrajine. Nakon toga određeni lideri EU počeli su javno pozivati na ublažavanje sankcija.
6. Problemi s kojima su suočene europske demokracije
Politički stranački sustav koji je dosad funkcionirao, slomljen je. Vrijeme masovnih stranaka i masovnih demokracija je prošlo. To dovodi do novih problema za one koji žele oformiti vlade. Rezultat je produljenje perioda političke podijeljenosti te nestabilnosti vlade.
7. Migracijska kriza
Europu je zahvatila najgora migracijska kriza od Drugog svjetskog rata. Više od milijun izbjeglica i migranata došlo je na europski kontinent, a članice EU pokušavaju riješiti problem s migrantima na najbolji mogući način. Sporazum EU-Turska kupio je malo prostora za disanje, ali se suočava s izvanrednim političkim, pravnim i praktičnim problemima. No, ako to propadne, EU je opet u problemima.