Štrajk službenika i namještenika na sudovima i u državnim odvjetništvima počeo je u 7 sati. Za građane će štrajk značiti otkazivanje gotovo svih usluga na sudovima, kao i ročišta.
Štrajk se organizira u svim tijelima sudbene vlasti i državnom odvjetništvu u kojima SDLSN ima svoje članove, a uz članove SDLSN u štrajku će sudjelovati i ostali službenici i namještenici koji će mu se dobrovoljno pridružit, naveli su u priopćenju.
Podsjetimo, Vlada je tražila zabranu štrajka je su smatrali da Sindikat državnih i lokalnih službenika traži povećanje koeficijenta što ne može biti predmet pregovaranja jer koeficijent uredbom donosi Vlada. Također, Vlada smatra da Sindikat državnih i lokalnih službenika (SDLSN) nije reprezentativan jer je dio njihova članstva prešao u policijske sindikate koji su reprezentativni za sve službenike i namještenike, pa tako i one koji rade u pravosudnim tijelima.
- Odluka Vlade da od Suda traži zabranu štrajka potvrđuje nam da nas dijeli u dvije skupine, one koji vrijede više i one koji, nažalost, ne vrijede ništa - poručila je predsjednica SDLSN-a Iva Šušković.
Prema prvim procjenama s terena, sudjeluju službenici na oko 80 sudova u Hrvatskoj, s ispostavama na oko 27 općinskih državnih odvjetništava i na 14 županijski državnih odvjetništava. Kratko je vrijeme da bi s terena svi potvrdili s obzirom da su neki na posao došli tek u 7,30 sati, dodala je
"Kako sada stvari stoje idu svi. Nigdje nema problema u smislu da im se ne dopušta", rekla je Hini Šušković.
Štrajk je bio najavljen u svim tijelima sudbene vlasti i državnom odvjetništvu u kojima SDLSN ima svoje članove. Sindikat traži povećanje plaće za 400 eura za najniže rangirane službenike u pravosuđu te reguliranje pregovora za službenike i namještenike u sudstvu.
Županijski sud u Zagrebu u petak je donio privremeno rješenje kojim se odbija prijedlog Vlade o izricanju privremene mjera zabrane organiziranja štrajka službenika sudova, a presuda o zakonitosti očekuje se u danas.
Sud je odbio Vladin prijedlog za određivanjem privremene mjere zabrane štrajka kojim bi, kako tvrdi Vlada, mogla nastati nenadoknadiva materijalna šteta za opću javnost i tužitelja koji je obavezan osigurati obavljanje pravosudne vlasti.
Vlada je tražila zabranu štrajka smatrajući da je nezakonit jer SDLSN traži povećanje koeficijenta za zaposlene u pravosuđu, a o tome se ne može pregovarati jer koeficijente uredbom uređuje Vlada.
U Vladi ocjenjuju da je štrajk nezakonit jer je SDLSN izgubio sindikalnu reprezentativnost nakon što je dio članstva prešao u policijske sindikate, čime su oni postali reprezentativni za sve državne službenike i namještenike.
Nezavisni sindikat djelatnika MUP-a i Sindikat policije Hrvatske potpisali su ranije s Vladom kolektivni ugovor koji je na snazi do kraja godine, a njime su sve službenike i namještenike obavezali na socijalni mir.
Predsjednica SDLSN-a Iva Šušković rekla je u petak da su liječnički i sindikat u školstvu štrajkali gotovo dva mjeseca zbog povećanja koeficijenata, premda su tada imali potpisani kolektivni ugovor. Dodala je kako se za štrajk sindikata u školstvu nije propitkivala zakonitost tog štrajka, niti se postavljalo pitanje tko će to platiti.
Štrajk sudskih službenika pokreće se nakon što su suci pretprošle srijede postigli dogovore o povećanju plaća s Ministarstvom uprave i pravosuđa, nakon dvotjednog bijelog štrajka.
Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica rekao je ranije u petak, prije odluke Županijskog suda, da je Državno odvjetništvo podnijelo tužbu za zabranu štrajka službenicima sudova jer se nisu ovlašteni za poduzimanje štrajka i ne postoje razlozi zbog kojih bi štrajk bio opravdan.
Dodao je da je 2019. godine 70 posto sudskih službenika i namještenika dobilo veće koeficijente, a ostatak njih, otprilike 20-ak posto, dobilo je početkom ove godine povećanje koeficijenata. Kazao je kako je porasla i osnovica plaće te se očekuje kolektivno pregovaranje krajem godine.