- Ovo nam puno znači. Olakšat će nam da dobijemo Covid potvrdu barem na nekoliko dana kako bismo mogli ući u poštu, Finu, u Centar za socijalnu skrb koji nam je ključan. Barem da nam malo pomogne - rekao nam je Duško Radaković (62), beskućnik koji je danas došao na besplatno PCR testiranje u Heinzelovu ulicu, prostor zagrebačkog Crvenog križa.
Naime, Grad Zagreb u suradnji s Gradskim ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, Nastavnim zavodom za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" i Hrvatskim Crvenim križem te Gradskim društvom Crvenog križa Zagreb organizirao je besplatno PCR testiranje za beskućnike.
Testiranje će se održavati svake srijede od 12 do 15 sati na adresi Heinzelova 64 - 66 nakon kojeg će svaka osoba dobiti maske i antiseptik te savjetovanje o cijepljenju ako ga bude željela.
Projekt je to koji će se održavati do kada bude bilo potrebe, a svi uzorci koji se prime svake srijede bit će obrađeni istog dana.
- Testirani će potvrde dobiti isti ili sljedeći dan, a potvrda vrijedi 72 sata. Njihove organizacije koje ih upućuju će dobiti tu potvrdu koju će im moći isprintati. Tako smo omogućili da naši najugroženiji sugrađani imaju pristup institucijama i ostvariti svoja prava. Još važnije je da su i brojke danas takve kakve jesu da se brinemo za sigurnost njih samih - rekla je Romana Galić, pročelnica Gradskog ureda.
Oko 2000 beskućnika u gradu Zagrebu nema identifikacijske isprave, odnosno osobnu iskaznicu zbog toga što nema mjesto prebivališta, rekao nam je Mile Mrvalj, aktivist.
No, kažu iz grada, to neće biti problem kod testiranja.
- Svi oni koji nemaju dokumente će se moći testirati. Oni neće moći dobiti covid potvrde, ali ćemo znati jesu li pozitivni ili negativni te im pružiti adekvatnu zaštitu. No u suradnji s drugim institucijama pokušat ćemo riješiti i taj problem - rekla je Galić.
Budući da pandemija u Hrvatskoj traje već gotovo dvije godine, beskućnici, kao najranjivija skupina, bili su dodatno pogođeni.
- Ljudi koji nemaju nikakve identifikacijske dokumente najranjivija su skupina društva jer oni kao takvi ne postoje. Nemaju pravo na zdravstveno osiguranje, niti socijalnu pomoć, a ne mogu niti glasati.
U ovo pandemijsko vrijeme oni su bili na samom socijalnom i egzistencijskom dnu. Sada im je još teže jer kada uzmu obrok u pučkoj kuhinji moraju ga isto jesti negdje vani, na trgovima ili u parkovima, dakle izgubili su i tu mogućnost da se ugriju. Tjeraju ih s glavnih kolodvora, iz Importane centra i tamo gdje su se mogli malo ugrijati, sad više ne mogu - objašnjava nam Mrvalj.
Prema beskućnicima se tako stvorio još veći pritisak, koji je krenuo s prvim lockdownom.
- Sjetimo se samo mi iz toplih domova koliko nam je bilo teško kada nisu radili niti kafići i drugi objekti. A sada zamislite te ljude koji su 24 sata na ulici i nemaju se nigdje skloniti. Ta situacija ne da je teška, nego strašna - rekao je.
Problem za ljude bez dokumenata i dalje postoji.
- Ne znamo još na koji će se način to riješiti, za sada se nije riješilo, već se prelazilo preko toga. Čak se negiralo da ti ljudi postoje što je veliki problem - zaključio je Mrvalj.