Smatramo skandaloznim te znanstveno i stručno neprimjerenim da u 21. stoljeću, stoljeću digitalnih informacija, naprednih tehnologija i umjetne inteligencije, jedini u Europi smanjujemo satnicu nastavnog predmeta Informatike u osnovnoj školi, poručili su sveučilišni profesori u javnoj reakciji koju su u petak uputili Ministarstvu znanosti i obrazovanja.
Novi predmet 'informacijske i digitalne kompetencije' provodit će se obavezno za sve učenike jednom tjedno, a tijekom izvannastavnih aktivnosti oni učenici koje to zanima moći će sudjelovati u dodatnim aktivnostima iz područja STEM-a. No profesori upozoravaju kako je takav pristup neozbiljan te vodi daljnjoj marginalizaciji područja koje će biti temelj većine poslova u budućnosti.
- Ministar je također predstavio smjernice novog "Kurikuluma Informatike", a da prethodno nije provedena stručna niti znanstvena evaluacija prethodnog kurikuluma. Nije nam jasno na osnovi kojih smjernica (kad nema evaluacije) je Radna skupina krenula s radom (imenovana je i počela s radom u veljači, ali Ministarstvo je objavilo imenovanje Radne skupine tek mjesec dana nakon što je ista počela s radom, odnosno rezanjem postojećeg kurikuluma). U članstvo Radne skupine koja je izradila novi "Kurikulum Informatike" nije imenovan niti jedan jedini stručnjak s visokih učilišta na bilo koji način povezan s nastavom Informatike - pitaju i zaključuju kako "Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije uzelo u obzir svoju društvenu i digitalnu odgovornost u razvoju hrvatskog školstva te nastavlja s neuspješnim projektima u hrvatskim školama".
Pismo su potpisali predstojnik katedre za Informacijske i komunikacijske znanosti Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Mario Dumančić, Krešimir Pavlina s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Ivica Boljat s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Goran Hajdin s Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu Varaždin te Maja Ružić Baf s Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.
'Neistina je da se ponavlja gradivo'
Na daljnje probleme upozoravaju i naši sugovornici iz struke.
- Argumentacija da će Informatika biti obavezna, a do sad je bila izborna (s dva sata) u potpunosti je promašena jer analize pokazuju da je velika većina učenika upisivala izbornu Informatiku u svih 8 razreda osnovne škole - komentirao je promjene izv. prof. dr. sc. Goran Hajdin čovjek koji je radio na kurikulumu tehničkog i informatičkog područja i surađivao s kolegama koji su izrađivali predmetni kurikulum Informatike koji se sada provodi u osnovnim i srednjim školama.
'Nanosimo štetu sami sebi'
- Nemamo apsolutno nikakav argument da smanjujemo satnicu nastavnog predmeta koji stvarno ima novu vrijednost u društvu jer kad gledamo zapošljavanje, informatičari su visoko zapošljivi i stvaraju dodatnu vrijednost. Kad se informatičar zaposli on kroz tvtrtku generira još niz drugih poslova. Dugoročno kad gledamo, smanjenjem satnice informatike radimo štetu sami sebi - rekao je Hajdin, kojem je nejasno zašto se drugim predmetima povećava satnica, a Informatici smanjuje. Pita se hoće li kvantitativno povećanje satnice predmetima poput matematike i hrvatskog unaprijediti kvalitetu rada s učenicima te posljedično njihove rezultate pr. na PISA testu.
- Niz je problema. Evaluacija postojećeg kurikuluma Informatike nije provedena, a u radnu skupinu koja je imenovana za izradu novog kurikuluma Informatike nije imenovan niti jedan stručnjak s visokih učilišta koji je povezan s područjem informatike. Radna skupina je imala samo par tjedana za izradu kompletnog novog prijedloga kurikuluma - navodi Hajdin, te zaključuje kako je Informatika je jedini nastavni predmet kojemu se smanjuje satnica, a s druge strane nizu predmeta satnica se povećava te se uvode i neki potpuno novi nastavni predmeti.
'To danas ne može biti izborni predmet'
Javno je reagirao i Ivan Guštin, istarski informatički poduzetnik s brojnim uspješnim projektima na STEM području koje provodi među mladima, a predavao je i informatiku u srednjoj školi.
- Ako više nemamo dva redovna obavezna sata informatike, nego jedan, onda je to smanjenje nastave informatike. To što će se dio sadržaja moći raditi van redovnih sati kao izvannastavna aktivnosti, a za sada nije poznato kako točno, nije povećanje i proširenje nego degradacija. Čim takav sadržaj nije redovan i obavezan za sve, znači da se na to ne gleda dovoljno ozbiljno. Informatika u današnje vrijeme ne može i ne smije biti izborni predmet. Može postojati samo naprednija za nadarene - piše Guštin.
Kako tumači, percepcija djece, roditelja i većeg dijela javnosti je da je informatika u stvari programiranje. Na žalost, dobrim dijelom trenutnog sadržaja nastave to stvarno i jest tako. Ali tako ne bi trebalo biti. On je osobno protiv toga da se u redovnoj obaveznoj nastavi informatike pretjeruje s programiranjem.
- Htjeli mi to ili ne, sviđalo nam se to ili ne, okruženi smo informatikom i tehnikom općenito, i umjesto da se tome uzaludno opiremo, prilagodimo se vremenima i pripremimo djecu za budućnost kakva je neminovna - zaključuje.