Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravi u utorak u radnom posjetu Republici Sloveniji, u Brdu kod Kranja, gdje se sastao s predsjednikom slovenske Vlade Robertom Golobom.
Golobo je pozdravio sve prisutne i otkrio kako su imali vrlo opušten i pozitivan sastanak radnog tipa. Dodao je da su pripremali posjet Zagrebu, razgovarali o brojnim temama, a istaknuo je tri - područje energetike, nadzora migracija i gospodarstvo, prenosi N1.
- Što se tiče energetike, ispunjeni su svi uvjeti da potpišemo sporazum o solidarnosti između dvije država, posebno što se tiče plinskih veza, i razgovarali smo kako sadašnji terminal na Krku proširiti s namjerom da postane čvorište za Srednju Europu i da Slovenija u tome sudjeluje. Sa suradnjom više država multilateralna rješenja pravi su put za Europu kako bismo omogućili opskrbu plinom - rekao je slovenski premijer.
- Hoće li EU nuklearnu tehnologiju uspjeti svrstati u čiste tehnologije i osigurati sredstva – slažemo se da ćemo ustrajati na europskom putu - dodao je Golob.
- Što se tiče migracija, ulazak Hrvatske u Schengen je Slovencima olakšao put u Hrvatsku što ukazuje da je to bila ispravna odluka i da je to i nacionalni interes Slovenije. Nažalost, u istom smo razdoblju zabilježili porast ilegalnih migracija u Sloveniji. Zato smo predložili da s Italijom nađemo rješenja - objasnio je.
O gospodarstvu su, kaže slovenski premijer, pričali o položaju energetskih društava i njihovom položaju na oba tržišta.
- Regulirali smo cijene za domaćinstva i gospodarstvo i dolazi do raznih zahtjeva energetskih društava za kompenzacijom gubitaka. Uspotavit ćemo zajedno mehanizme koji će biti pravedni prema svim zahtjevima. Mislim da ćemo uspjeti u tome. Ovaj je sastanak bio dokaz prijateljske atmosfere između dviju država - rekao je Golob.
Plenković: Sa Slovenijom nema političkih problema
Okupljenima se obratio i premijer Andrej Plenković koji je rekao kako mu je drago što nastavljaju odličan dijalog sa Slovenijom te da žele unaprijediti odnose.
- Zadovoljan sam da u sedmoj godini mandata u Hrvatskoj odnosi sa Slovenijom nisu bili politički problem. To je veliko postignuće. To je plod političkog dijaloga. To se reflektiralo na današnjem susretu - rekao je Plenković i zahvalio Sloveniji na potpori pri ulasku u Schengen i Eurozonu.
- To je značajno partnerstvo u gospodarskoj domeni. Kad je riječ o turizmu, prošle godine je došlo 1.570.000 slovenskih turista i to Sloveniju svrstava na drugo mjesto po dolascima nakon Njemačke - dodao je pa su se dotaknuli teme koja je niz godina na dnevnom redu.
- Sugerirali smo pragmatično rješenje oko ribara, i hrvatskih i slovenskih, i to džentlmenski način koji bih rasteretio. To bi bio dobar signal u pravom smjeru - dodao je, javlja N1.
Plenković je istaknuo kako su spremni dovršiti sve potrebno kako bi se potpisao sporazum.
- Spremni smo terminal na Krku da ga unaprijedimo u pogledu kapaciteta čime bi on dobio regionalni srednjoeuropski značaj. Suradnja koja bi bila sufinancirana europskim sredstvima kad je riječ o plinovodima, da poveže Sloveniju, Austriju itd da ga iskoristimo na dobrobit srednjoeuropskih građana. Naši će eksperti pripremiti rješenja - objasnio je.
O migracijama
- Što se tiče migracija, Hrvatska ima 6.700 policajaca. Spremni smo u suradnji i s Italijom nastaviti razgovore da dogovorimo zajedničke mehanizme osiguravanja i sprečavanja nezakonitih migracija te slanja poruke pouzdanosti. Spremni smo potpisati i sporazum o policijskoj suradnji. Vjerujem da će se sve dogovoriti do dolaska premijera Goloba u Hrvatsku - dodao je.
Naglasio je kako žele da svi gospodarski subjekti imaju dobar i jednak tretman i da normalno posluju i ostvaruju svoje ciljeve.
- Razgovarali smo o situaciji JI Europe, posebno BiH. Slažemo se oko proširenja i reformskih procesa. Kad je riječ o strateškim pitanjima poput Ukrajine, pozicije Hrvatske i Slovenije su bliske - dodao je.
O tužbi ribara
- Što se tiče arbitraže, stajališta država su jasna. Za Sloveniju je arbitraža činjenica i od tog ne odustajemo. Što se tiče položaja ribara, Slovenija je obavezna u skladu sa zakonima pomagati ribarima, a s druge strane mora ne provoditi neke postupke. Ne možemo raditi izvan zakona, a tužba je privatna i o tome nismo razgovarali - rekao je Golob.
Uloga Slovenije kod proširenja LNG-ja
Odgovarajući na pitanje novinarke Golob je rekao:
- Imamo više opcija. Moramo uskladiti konzorcije kupaca među kojima će biti zainteresirani kupci iz Slovenije, ali i Austrije i Njemačke, te kako će plin doći do tih kupaca. Hrvatska vlada nas je informirala o mogućnostima. Lokacija Omišalj na Krku može biti jedna od ulaznih točaka za šire područje unutar EU-a. EU napušta ruski plin najkasnije kroz tri godine, sto posto prelazi na druge izvore, a jedan od tih su partnerske države na južnom Mediteranu – Egipat, Izrael – tim se putovima može dopremati ukapljeni plin - objasnio je slovenski premijer.
- Što se tiče posjeta Janše Kijevu, mislim da to nije vezano s našim radnim posjetu - dodao je Golob.
- Vezano uz LNG terminal, ideja je Hrvatske da bude na korist više zemalja. Zato dižemo kapacitete LNG-a u Omišlju. Da bi bio u punoj funkciju, bitno je proširiti plinovode prema Sloveniji, Austriji i Njemačkoj, Mađarskoj, BiH. Hrvatska ima značajna sredstva kroz Nacionalni plan otpornosti - nadovezao se Plenković.
O prodaji Super Konzuma
- Nismo dobili tu informaciju i nismo o tome razgovarali. Slovenska se vlada nema mogućnosti baviti ovom temom, a Hrvatska vlada će ocijeniti radi li se o čemu spornom - rekao je Golob, a Plenković je također rekao da nije imao informaciju.
O nuklearnoj elektrani i granicama
- Što se tiče nadzora migracija, dio je vezan na zaštitu granica. Naš prijedlog ne ide neposredno u zaštitu granica, to je u nadležnosti RH. Mi ne govorimo o jačanju na samoj granici, nego da trilateralno s državom destinacijom – Italijom – uspostavimo nadzor nad koridorom koji će omogućiti pregledno što se događa. Slovenija i Hrvatska imaju isti interes – mi smo dvije tranzitne države, oni ne ostaju kod nas. Ako pitate hoće li nekoliko stotina policajaca pridonijeti tome, da, jer će nadzirati ne samo granicu nego i dublje u teritoriju - objasnio je Golob oko rušenja ograde na granici.
- Vezano uz granice politika Hrvatske prema susjedima, onima van Schengena, jest da ne gradimo ni žice ni ograde. Imamo velike rijeke, to su prirodne granice, a drugo zbog političkih odnosa ne želimo graditi barikade prema prijateljskim zemljama, posebno prema dijelovima BiH gdje s druge strane žive Hrvati. Zato smo sve ove godine investirali u sposobnosti granične policije, tehniku (helikoptere, dronove, termovizijske kamere…), i sad kroz suradnju sa susjedima poput Slovenije i Italije želimo učinkovito sukladno s propisima pronaći rješenja. Očekujemo da se ovaj proces koji je najavila slovenska vlada – postupno skidanje ograde i žice – nastavi, a dinamika je na slovenskoj strani - objasnio je premijer Plenković.
- Što se tiče Krškog, zadovoljni smo da je njen vijek produžen do 2043. što je važno. Hrvatska 16 posto struje dobija iz Krškog. Mi smo danas dobro čuli da je u slovenskoj javnosti prilično visok stupanj potpore za korištenje nuklearne energije za električnu. Naša je pozicija jasna – ako sve odluke i kontrole budu išle prema izgradnji drugog bloka nuklearne elektrane, Hrvatska je spremna na poziv Slovenije sudjelovati - dodao je Plenković, prenosi N1.