Ono što su napravili u Rusiji i Katru fascinantan je uspjeh za nogomet, za hrvatski sport, za promociju zemlje. To je briljantna generacija, sjajne utakmice, veliko iskustvo. Respekt koji uživaju od drugih reprezentacija. Možemo biti zaista ponosni na njih. Vidjeli smo u Zagrebu u nedjelju, a i diljem drugih hrvatskih gradova s koliko oduševljenja su naši ljudi dočekali reprezentativce, koliko sreće i optimizma su oni unijeli među ljude. Mislim da je sjajno i da je dobra ta pozitivna atmosfera. Ona je izrazito korisna i gradi samopouzdanje nacije, rekao je premijer Andrej Plenković u emisiji 'A sada Vlada' HRT-a.
Kaže da se veseli i dalje njihovim uspjesima, a potom je nastavio i o aktualnoj temi infrastrukture te rekao da je Vlada velikom većinom donijela Zakon o sportu koji stvara pretpostavke ulaganja u sportsku infrastrukturu, pa i u nogometne stadione.
- Novi Maksimir se treba izgraditi, u suradnji države, grada i kluba. I uz potporu UEFA-e, koji smo već dogovorili. I da FIFA participira, i da se uključe sponzori. Treba se uložiti i u obnovu Poljuda, koji je najljepši stadion koji imamo. Treba ulagati i u druge stadione diljem Hrvatske i da ta infrastruktura dođe na puno kvalitetniji novo - rekao je Plenković.
Govoreći o aktualnoj godini istaknuo je kako su ostvarili velika postignuća te nabrajao Pelješki most, Schengen, eurozonu. Rekao je kako ulazak u Schengen omogućava jednostavniji način života, ali i da je to velika stvar za gospodarstvo jer će donijeti manje čekanja i zastoja u prometu, a eurozona je dodatna prednost za turizam.
- Ta godina isporuke (2022.) je pravi termin, jer tako nešto, što ćemo sada doživjeti 1. siječnja, dugo se neće dogoditi. Mislim da je realno za očekivati. To je jedno veliko postignuće - kaže.
Komentirao je i obuku ukrajinskih vojnika koja nije prošla u Saboru.
- Što se tiče ruske agresije na Ukrajinu koja je kršenje međunarodnih prava, nepoštovanje teritorijalnog integriteta susjedne zemlje, razaranje gradova, ubijanje ljudi, jedan nevjerojatan događaj kojem svjedočimo 300 dana. Pozicija Vlade je od tog jutra kristalno jasna, snažna osuda Rusije i velika suosjećajnost sa žrtvom. Bilo je sasvim prirodno i normalno da kao i druge članice EU izreknemo da smo spremni pomoći Ukrajini, nikoga se ne šalje u Ukrajinu, prima se 100 vojnika u Hrvatsku. Ako takva simbolička participacija problem onda to ne može biti problem cijele Hrvatske, onda može biti problem zastupnika koji su u mrtvom strahu od Milanovića poput Grbina. To je za njih politička katastrofa. Mogu čestitati socijaldemokratima, IDS-u, Vrkljanu i Hasanbegoviću. Ovi koji nisu glasali za, nisu oni osramotili Hrvatsku, sebe su osramotili, to ću im govoriti dok su živi. To je nenormalna odluka koja nije u nacionalnom interesu. Cijene energenata su narasle jer je Putin napao Ukrajinu - kazao je Plenković.
Hoće li zbog toga biti vanjskopolitičkih posljedica, upitan je premijer.
- Ta priča o ranijoj komunikaciji s Milanovićem, ja većih nonsensa dugo nisam vidio. On 10 mjeseci ima skroz drugu političku liniju. On je jučer, nakon što se vratio iz Čilea, rekao da je protiv participacije Hrvatske u misiji pomoći Ukrajini. Mi smo donijeli svoj stav, pitali ga, on je odgovorio nekim priopćenjem, totalno izmišljena priča. Da bi jučer rekao da je protiv. Ovo nije svađa, mi smo za nešto što je dobro i korisno za Hrvatsku, on je protiv. Ako je protiv toga, onda je jasno da je za Putina. Svi diplomati ovdje znaju tko je tko - kaže Plenković.
Spominjao je i da Hrvatska nema dovoljno streljiva?
- Sve što smo mi dali, činimo u dogovoru s glavnim stožerom oružanih snaga. Oblike participacije su sugerirali vojnici hrvatske vojske koje participiraju u drugim misijama diljem svijeta. Nije to prvi put. Mi smo dali ono što smo smatrali ono što možemo dati temeljem inputa glavnog stožera oružanih snaga - kaže Plenković.
Građane najviše brinu cijene i koliko će Vlada moći pomagati? Hoće li se s mjerama moći nastaviti i nakon proljeća?
- Ako imamo negdje kredibilitet imamo kredibilitet u pomoći. Mi smo u proljeće 2020. donijeli toliko mjera da smo isplatili plaće za 800.000 ljudi, 130 tisuća poduzeća je ostalo na nogama. U ovoj energetskoj krizi, 26 milijardi kuna paket. To je jedan od ključnih razloga zašto smo išli u dodatni porez na dobit. Ovo je vrijeme šire društvene odgovornosti svih aktera. Mi činimo sve kao Vlada, ali postoje limiti, zato tražimo okvirna europska rješenja - kaže Plenković.