Premijer Andrej Plenković rekao je u petak novom premijeru Sjeverne Makedonije Hristijanu Mickoskom da je njegova zemlja doživjela previše nepravde na svom putu prema Europskoj uniji i da će se Hrvatska nastaviti zalagati za ubrzanje tog procesa.
"Mislim da je napravljeno toliko ustupaka s makedonske strane, da bi rijetko koji narod i rijetko koja država prihvatili učiniti toliko iskoraka sa svoje strane ne bi li ubrzali svoj put prema članstvu u Europskoj uniji", rekao je Plenković koji je primio Mickoskog u Zagrebu, ali je dodao da ga ohrabruje što je podrška naroda Sjeverne Makedonije eurointegracijama unatoč tome visoka, oko 70 posto.
Plenković smatra da je bilo "previše nepravde" prema Sjevernoj Makedoniji u više od dva desetljeća te je rekao da će se zalagati za brže pregovore te zemlje s EU-om.
Nacionalistička stranka VMRO-DPMNE pobijedila je na parlamentarnim izborima u svibnju i oformila vladu.
Time je okončano sedam godina vladanja socijaldemokrata koji su 2018. potpisali sporazum s tadašnjom grčkom vladom, uz posredovanje UN-a, i smatralo se da je time riješen spor oko naziva zemlje. Grci su tražili promjenu imena te zemlje jer je Makedonija naziv njihove sjeverne pokrajine.
Promjena imena omogućila je Sjevernoj Makedoniji da uđe u NATO 2020. i trebala ju je približiti Europskoj uniji.
No zbog bilateralnih pitanja Sjevernu Makedoniju počela je kočiti Bugarska, a staro ime zemlje upotrijebljeno je nekoliko puta na najvišoj razini od dolaska na vlast nove vlade, što je izazvalo kritike u Grčkoj.
Plenković je rekao da su "u ovom trenutku bilateralni odnosi između Bugarske i Sjeverne Makedonije važniji nego komentari na nekoliko javnih nastupa nakon održanih izbora u Sjevernoj Makedoniji" i da je najvažnije da se "pregovori formalno započnu".
Novi premijer Sjeverne Makedonije priznao je u četvrtak u Zagrebu u svom prvom inozemnom posjetu od stupanja na dužnost da je "jako teško i bolno koristiti (dodani) pridjev na svim službenim susretima". Unatoč tome shvaća da je članstvo u Uniji "realnost Sjeverne Makedonije" i da je samo potrebno "da im se vrata malo odškrinu" i napokon započnu pregovori.
Sjevernoj Makedoniji tek su 2022. otvoreni pregovori o članstvu u Europskoj uniji, ali je potom uslijedio ultimatum Bugarske koja želi da Skoplje promijeni ustav i prizna bugarsku manjinu.
Mickoski je rekao da je im je "teško i mukotrpno što toliko dugo" ne mogu započeti pregovore, kao i da ne mogu samo oni činiti ustupke, već da nešto moraju dobiti i zauzvrat.
Novi sjevernomakedonski šef diplomacije Timčo Mucunski rekao je krajem lipnja na Dubrovnik forumu da je nova vlada u Skoplju spremna mijenjati ustav i unijeti bugarsku manjinu u taj dokument, ali uz klauzulu da ta promjena stupi na snagu na dan ulaska Sjeverne Makedonije u Europsku uniju.
Plenković i Mickoski pozdravljaju odnose svojih dviju zemalja i istaknuli su da je trgovinska razmjena prešla 300 milijuna eura godišnje. Hrvatski premijer dodao je da je velik broj hrvatskih tvrtki prisutan na makedonskom tržištu, uključujući Končar i Dalekovod.
Ministri Radovan Fuchs i Vesna Janevska potpisali su u Banskim dvorima Program suradnje u području obrazovanja od 2024. do 2028., a ministri Vili Beroš i Arben Taravari Plan suradnje u području zdravstva za razdoblje od 2024. do 2026.