Obzirom da je svojedobno u nekoliko navrata izjavljivao kako je dovoljan njegov jedan poziv predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen da nam produži rok za korištenje europskih sredstava za obnovu i da će se to riješiti, novinari su upitali premijera Andreja Plenkovića zašto ju nije nazvao.
Podsjetimo, kako smo pisali neki dan, EK je neki dan poslala pismo Vladi kojim ju obavještava da nam rok produžiti neće. On istječe 17. lipnja, a to znači da ćemo izgubiti većinu od dobivenih 5,3 milijardi kuna zbog sporosti u obnovi. Naprosto ih nećemo stići potrošiti. Ministrica kulture i medija, Nina Obuljen Koržinek, nakon objave 24sata poručila je kako Vlada nije ni tražila produženje.
- Ma dobro, možete to i tako staviti - poručio je premijer na podsjećanje na izjave o telefonskom pozivu.
Istaknuo je kako je dao zadatak Ministarstvu graditeljstva na čelu s ministrom Darkom Horvatom, koje se bavi državnom imovinom i obnovom, ali i svim provedbenim tijelima, a to su Ministarstvo obrazovanja, zdravstva, kulture te Grad Zagreb, da ubrzaju svoje procedure, deklariraju troškove te pokrenu projekte kako bi se ta sredstva mogla iskoristiti.
- Ono što je tu posebno važno, to sam govorio i tada, jest ključan element progresivne štete, koji se dogodio u trenutku petrinjskog potresa, a koji je prouzročio dodatne štete u samom Gradu Zagrebu i okolnim županijama koje su vezane za taj trošak. Mi sad imamo javnu raspravu na temelju tehničke korespondencije na razini direktorice jednog od Direktorata EK, koji je izašao u javnost i stvorio cijelu ovu situaciju. Ministarstva imaju zadaću, dijalog sa Komisijom se nastavlja - rekao je.
'Mislim da ćemo pronaći rješenje kroz dijalog s EK'
Na pitanje koji bi bio pravni temelj za zahtjev za produženjem roka, postoji li to u pravilima i je li to uopće moguće, premijer poručuje kako Vlada jako dobro zna što piše u regulativi - a to je da su sredstva predviđena za potrošnju u roku od 18 mjeseci. Misli, dodaje, da će pronaći rješenje za ovaj problem.
- Institucionalni okvir koji je napravljen na razini Vlade prati ono za što su sredstva namijenjena. To su tek inicijalna sredstva, nisu za obnovu privatnih kuća. I mi ćemo kroz dijalog s EK, ja mislim, pronaći rješenje koje će omogućiti da se ta sredstva potroše. Ovo je uvelike presedan, ne znam da li je itko imao situaciju da je bio u članstvu EU, a da mu se dogodio potres baš u glavnom gradu ovih razmjera, a sama kompleksnost obnove zahtjeva određeno vrijeme, procedure, natječaje pa u konačnici i realne okvire naše građevinske operative - istaknuo je naglasivši kako su pred Vladom dvije zadaće.
- Da se troši i da se pronađe najbolje rješenje za korištenje tih sredstava - rekao je.
Upitan tko je u Vladi odgovoran što se isplatio samo manje od dva posto pristiglog novca, premijer poručuje da su odgovorni svi koji se bave ovim procesom.
Packu dao medijima, posebno HRT-u
Komentirao je i popis stanovništva prema kojem nas je u 10 godina gotovo 10 posto manje.
- Ja sam u subotu dao intervju, a onda sam dva dana poslije mogao gledati vijesti u kojima se taj intervju ignorira, čak i na televiziji za koji sam ga dao, jedna od bizarnijih situacija, kao da sam dao intervju nekoj televiziji na nekom drugom kontinentu, to mislim da nije normalno - obrušio se premijer na medije, a ustvari najviše na HRT, obzirom da je intervju dao Hrvatskom radiju.
Naglasio je kako se godinama suočavamo s negativnim prirodnim priraštajem, a tu je i članstvo u EU.
- Razlika između broja umrlih i rođenih je 165.000 ljudi. 1948. u Hrvatskoj je bilo 95.000 beba, 2021. godine 35.000, dakle 60.000 manje. Tema demografije, nebrojeno puta sam rekao, najvažnije je pitanje hrvatskog naroda, to je egzistencijalno pitanje nas Hrvata. I ona je negativna praktički 70 godina. Jedini mali plus, skok u broju rođenih, bio je u vremenu 1996., 1997., vjerojatno nakon Oluje i Bljeska, to je bio pozitivni optimizam koji se tada vidio. Drugo, ovih ostalih 230.000, prema DZS-u, dijelim u dvije skupine - 110.000 registriranih iseljenika i oko 120.000 neregistriranih - rekao je naglasivši kako smo ulaskom u EU dali ljudima i slobodu kretanja zbog čega također ljudi odlaze na školovanje, rad i stjecanje iskustva.
O popisu stanovništva: 'Mi lovimo korak'
- Jedna od četiri temeljne slobode EU je sloboda kretanja radnika. Prije 2013. vi ste mogli otići u neku zemlju EU jedino uz ispunjenje jednog od dva kriterija - da ste dobili radnu dozvolu, što je komplicirana procedura, i da ste ulazili u nekakve kvote. Trenutkom ulaska u EU to je jedna od mogućnosti, znali smo to - istaknuo je dodavši kako Hrvatska u devetoj godini članstva u EU diže gospodarstvo.
- Kad izađu podaci DZS-a za 2021. moći ćemo reći da smo najviše rasli nakon velike krize, da imamo najbolji kreditni rejting u povijesti, da se plaće dižu i da ulaganjem i korištenjem članstva u EU nosimo Hrvatsku naprijed. Mađarska, Poljska, Češka, Slovačka su bile zemlje koje su devedesete iskoristile za privlačenje enormnog iznosa bespovratnih sredstava pomoći, transformaciju svog pravnog sustava i gospodarstva i brojnih stranih kompanija i investitora. Kod nas taj proces kreće od početka 2000-ih u institucionalnom smislu i mi tu lovimo korak - poručio je naglasivši kako će to trajati cijelo iduće desetljeće.
- Čitav niz različitih mjera, kao što su ulaganja u obrazovanje, obnovu dječjih vrtića, STEM i strukovnih stipendija, porezni dohodak do 25 godina i 30 godina, podizanje rodiljnih i roditeljskih naknada, je usmjeren na poboljšanje okvira da bi ljudi koji zasnuju obitelj imali više djece. Ali to nije samo ekonomsko, financijsko pitanje, pitanje politika nego kulturološko pitanje i načina života. Nije ista situacija '50-ih i sada u trećem desetljeću ovog stoljeća, jednostavno je kultura života drugačija - poručio je naglasivši kako će Vlada činiti sve da te negativne trendove ublaži, a pozitivne poboljša.
- Nažalost, ti su podaci takvi. Mnoge zemlje zapadne Europe svoje negativne trendove prirodnog priraštaja kompenziraju useljavanjem, a mi još nismo u situaciji da te trendove kompenzira useljavanjem. Kad pogledate najveći broj ljudi koji se rađa u mnogim zapadnim zemljama i kad gledate porijeklo djece, vidjet ćete da su mnogi od njih djeca useljenika. To su činjenice koje treba staviti na stol bez nekakvih opravdavanja, ovi brojevi nisu dobri i nitko s njima ne može biti zadovoljan, ali kad istodobno gledamo šire trendove, nisu neočekivani - rekao je.
'Nema tu osobnih elemenata'
Na opasku novinara kako je samo u Hrvatskoj moguće da imamo 120.000 ljudi koji nisu registrirani kao iseljeni, da se nisu odjavili, Plenković pita kako da ih se prisili da se odjave.
- Ima mehanizama, o tome je neki dan govorio i čelnik HZZO-a, da svi oni koji imaju i dalje ovdje zdravstveno osiguranje, a žive negdje drugdje, da na to pravo više nemaju - rekao je.
Na pitanje smatra li svojim osobnim porazom što se ljudi iseljavaju iz Hrvatske, obzirom da je na vlasti već drugi mandat, Plenković ističe da ne i naglašava da u cijeloj ovoj priči nema osobnih elemenata.
- Postoji kontekst i postoje okviri. Okvir koji se događa je taj da nema više ni onog tranzicijskog razdoblja, koje su pojedine države članice imale za omogućavanje slobodnog kretanja hrvatskih građana kao radnika članice EU. Svi ti rokovi su davno otišli i svatko tko ima u Hrvatskoj mogućnost slobodno se kretati, to može i učiniti. Dio naših ljudi je to učinio i nije to ništa neobično. To se dogodilo i zemljama srednjoistočne Europe, nakon 2007. i Bugarskoj, Rumunjskoj, svima - rekao je dodavši kako je to proces koji je više nego očekivan.
- Ono što smo također mogli primijetiti je da je taj proces išao brže do 2017., a nakon toga se taj trend preokrenuo i taj broj se smanjuje - rekao je.