Premijer Andrej Plenković demantirao je u srijedu u Dnevniku HRT-a medijske napise o potencijalnoj kandidaturi za predsjednika Europske komisije i poručio da je njegovo imenovanje jednim od šest pregovarača najjačih europskih političkih grupacija za izbor čelnih ljudi europskih institucija "jedan ozbiljan posao pronalaženja konsenzusa".

"Sastanak jučerašnjeg Europskog vijeća je prije svega poslužio rezimiranju ukupnog osjećaja nakon europskih izbora", poručio je Plenković u srijedu navečer. Premijer je u Dnevniku HRT-a odbacio medijske napise o njegovoj potencijalnoj kandidaturi za predsjednika Komisije. 

"Ovo nije nikakva kandidatura, ovo je jedan ozbiljan posao pronalaženja konsenzusa", poručio je Plenković. 

Premijer je istaknuo da će "pregovore s jedne strane voditi Donald Tusk, a s druge nas šestorica iz grupacija pučana, socijaldemokrata i liberala koji smo imenovani da pomognemo procesu dogovora i da se konsenzus ostvari do kraja lipnja". "To bi bilo odgovorno", naglasio je.

Plenković je zajedno s latvijskim premijerom Krišjanisom Karinšom imenovan pregovaračem EPP-a za postizanje dogovora o imenovanjima ključnih osoba na čelna mjesta europskih institucija. Socijaldemokrati (S&D) su imenovali španjolskog premijera Pedra Sancheza i portugalskog predsjednika vlade Antonija Costu. Liberale (ALDE) će predstavljati premijeri Belgije i Nizozemske, Charles Michel i Mark Rutte.

Prvo se treba izabrati predsjednik Europske komisije, a nešto kasnije i predsjednik Europskog vijeća, visoki predstavnik za vanjsku politiku i sigurnost, i predsjednik Europske središnje banke. Pri tome će trebati voditi računa o zemljopisnoj, demografskoj (velike i male članice), spolnoj i političkoj ravnoteži. Postupak za imenovanje čelnika četiriju institucija, oko čega će se nastojati postići dogovor u paketu, nije isti za svako od tih imenovanja.

Predsjednika Europske komisije predlaže Europsko vijeća kvalificiranom većinom, a potvrđuje ga Europski parlament natpolovičnom većinom. Kandidata za predsjednika Europske središnje banke preporučuju ministri financija zemalja članica, a onda ga bira Europsko vijeće kvalificiranom većinom nakon konzultacija s Europskim parlamentom, pri čemu mišljenje Parlamenta nije obvezujuće za Europsko vijeće.

Predsjednika Europskog vijeća biraju isključivo šefovi država ili vlada zemalja članica i tu Parlament nema nikakvu ulogu.

Kandidata za visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku imenuje Europsko vijeće nakon konzultacija s predsjednikom Europske komisije jer je visoki predstavnik ujedno i potpredsjednik Komisije.

Premijer Plenković je također pozdravio veći odaziv birača na razini EU-a, ali i u Hrvatskoj. Na nedjeljne europske izbore u Hrvatskoj je izašlo 29,86 posto građana, što je za gotovo pet posto bolji rezultat nego na izborima za Europski parlament prije pet godina. Rezultat je još bolji ako se uspoređuje s 2013., kada su građani prvi put birali eurozastupnike, poručio je Plenković. 

"U tri izborna ciklusa skočili smo s 20 na gotovo 30 posto izlaznosti", istaknuo je Plenković.

Plenković: Na listi HDZ-a bilo jako puno konzervativnih političara

Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković kazao je u srijedu  kako je zadovoljan jer podaci o rastu BDP-a u prvom kvartalu pokazuju da je on puno veći od svih projekcija, a što je pokazatelj da je  hrvatsko gospodarstvo ostvarilo napredak, osvrnuo se i na listu HDZ-a na proteklim europarlamentarnim izborima ustvrdivši kako je na njoj bilo "jako puno konzervativnih političara koji su imali potrebne reference" te je ustvrdio i kako bi ponovno obilježavanje Dana državnosti 30. svibnja" bilo jako dobro prihvaćeno od hrvatskog naroda i u hrvatskoj javnosti".

"Drago mi je da imamo ovako dobru vijest za rast BDP-a u prvom kvartalu. On pokazuje da je hrvatsko gospodarstvo ostvarilo napredak i to je izuzetno dobro osobito po pokazateljima koji se odnose na porast izvoza, porast investicija i porast javnih ulaganja. To znači da i bolje koristimo europske fondove", rekao je Plenković u intervjuu za Dnevnik HTV-a komentirajući rasta bruto domaće proizvoda (BDP) u proteklom kvartalu od 3,9 posto.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 3,9 posto na godišnjoj razini. To je već 19. tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to znatno brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2,3 posto na godišnjoj razini. Rast od 3,9 posto najveći je još od četvrtog tromjesečja 2016. godine, kada je BDP porastao po stopi od 4 posto.

Plenković smatra i da su određene mjere koje je vlada poduzimala (porezna reforma, povećanje plaća, snižavanje stope PDV-a i slično) potaknule veću potrošnju. Dobrim drži i činjenicu da je taj rast puno veći od svih projekcija, pa i onih vladinih te financijskih i međunarodnih institucija. "Uvjeren sam da će on imati utjecaj i na ukupni godišnji rast BDP-a u 2019. godini. Vidjet ćemo što će biti po ostalim kvartalima, ali u svakom slučaju ovo je jedna vrlo ohrabrujuća vijest", istaknuo je premijer. Dobar trend, kaže, treba nastaviti. đ

Ponovio je i kako je jedna od glavnih zadaća vlade bila poboljšanje investicijske klime (pouzdan i predvidljiv pravni okvir, transparentan porezni okvir i drugoga) što utječe i na odluke pojedinih stranih ulagača da dođu u Hrvatsku ali i za domaće investicije.

Osvrćući se na ulaganje u novi proizvodni pogon austrijskog FACC AG-a, tehnološkog partnera globalne zrakoplovne industrije, u općini Jakovlje u Zagrebačkoj županiji, Plenković je rekao da ta kompanija ulaže 33 milijuna eura te će za dvije godine otvoriti 600 novih radnih mjesta. Drži i kako će jedna takva greenfield investicija zasigurno biti signal i drugim investitorima.

Na listi je bilo puno konzervativnih političara

Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković opetovano se osvrnuo na protekle izbore za Europski parlament na kojima je HDZ osvoji četiri mandata te je podsjetio kako je njegova stranka osvojila isti broj mandata kao i 2014. godine iako im je ambicija bila osvojiti njih pet. "Svi preduvjeti za to su bili postavljeni, od programa koji je bio daleko najsadržajniji i najdetaljniji, od kvalitetne liste kandidata do kampanje u kojoj smo pokazali - osobiti naši kandidati u različitim sučeljavanjima, koliko su kompetentni i vladaju materijom za instituciju za koju su se kandidirali. No, očito je došlo do određene disperzije glasova i nešto slabije motiviranosti birača, barem kada je riječ o našim biračima. Tu smo za par tisuća glasova očito izgubili taj peti mandat za kojeg je bilo planirano da ga osvojimo. Meni je osobno žao da se to dogodilo, jer mislim da po svemu što radimo na europskom planu da smo trebali to dobiti", kazao je. Podsjećajući da su svim županijskim organizacijama naložili da naprave temeljitu analizu rekao je i da će nakon toga vidjeti u čemu su pogriješili.

Plenković je, upitan je li na listu trebao staviti prepoznatljivija imena ili nezavisnu Marijanu Petir, rekao da je na HDZ-ovoj listi bilo "jako puno konzervativnih političara koji su svi imali potrebne reference da budu na toj listi".

Mislim da bi bilo dobro prihvaćeno da se 30. svibnja obilježava kao Dan državnosti

Osvrnuo se i na inicijativu da 30. svibnja ponovno obilježava kao Dan državnosti te je kazao da će po tom pitanju razgovarati sa svim koalicijskim partnerima "Mislim da bi to bilo jako dobro prihvaćeno od hrvatskog naroda i u hrvatskoj javnosti", ocijenio je.

Plenković je komentirao odluku Povjerenstva Ministarstva zdravstva da lijek za liječenje spinalne mišićne atrofije Spinrazu dobiju svi. Rekao je da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje u svom proračunu za posebno skupe lijekove ima 1,4 milijarde kuna  te su u njihovom mandatu povećali ta sredstva više nego i jedna vlada do sada.

"Te odluke će donositi HZZO. To je stvar koja je stručna i na struci mora ostati. Osobno poznajem tih 5-6 mališana i veselit ću se ako oni dobiju mogućnost primiti taj lijek", ustvrdio je Plenković.