"Ti se letovi odvijaju već duže vremena. U zadnje vrijeme su postali zanimljivi. Nema ništa neuobičajeno, ministarstvo unutarnjih poslova to sve ima na svojim stranicama", pojasnio je premijer.
"To je praktički rutinska stvar koja ne izaziva nikakve veće poremećaje", poručio je Plenković.
U srijedu je Deutsche Welle objavio da Njemačka planira pojačati deportacije tražitelja zahtjeva za azilom koji su u zemlju došli preko neke druge članice Europske unije pa tako i u Hrvatsku.
"Između 1. siječnja 2023. i 30. rujna 2024. iz Bavarske je poletjelo ukupno pet čarter letova u smjeru Hrvatske s ukupno 21 protjeranom osobom", javlja Deutsche Welle pozivajući se na Bavarsku službu za azil i povratak migranata.
To je potaknulo predsjedničkog kandidata Miru Bulja da zatraži hitno očitovanje Plenkovića i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića o „tajnim letovima kojima se ilegalni migranti vraćaju u Hrvatsku". Bulj je pritom ustvrdio da se time Hrvatska "pretvara u europski hot-spot"
"Nisu to neki mistificirajući letovi iz Njemačke. Postoji Dublinska uredba, takozvani Dublin III, koja regulira u kojoj državi oni koji traže međunarodnu zaštitu taj zahtjev mogu podnijeti", dodao je.
Riječ je o Uredbi o utvrđivanju kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva.
Drugim riječima, za tražitelje azila nadležna članica Europske unije u kojoj je osoba prvi put stupila na tlo bloka.
Plenković je ustvrdio da Hrvatska sigurno nije zemlja prvog dolaska.
"To je nemoguće. Na zapadnobalkanskoj ruti ako netko dođe do Hrvatske, a nije ranije registriran, to znači da ga vlasti zemalja kroz koje su migranti prošli nisu registrirale", rekao je premijer na otvaranju obnovljene zgrade Ministarstva vanjskih i europskih poslova u Zagrebu.
MUP je u nedjelju odbacio tvrdnje o “tajnim letovima” kojima se prevoze tražitelji azila, ističući da oni ni na koji način nisu tajni, nego unaprijed najavljeni i odobreni od Odjela za dublinski postupak MUP-a.
MUP navodi da je tijekom ove godine do 30. rujna, sukladno Dublin III uredbi, vraćeno ukupno 1157 osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita u Hrvatskoj, od toga čarter letovima njih oko 70 posto osoba, a primjerice prošle godine 897.
Povratak Hrvata iz Irske
Na pitanje novinara o medijskim izvješćima da se iz Irske vratilo 17.000 Hrvata, premijer je kazao da u Irskoj postoji "jako visoki gospodarski rast" i da je "cijena stanovanja u Dublinu, ne samo za Hrvate, nego i za mnoge Irce, postala nepriuštiva".
"To se događa u brojnim velikim gradovima gdje ekonomski rast i razvoj prati onda i snažan rast cijena, bilo za kupnju, bilo za najam, gdje je ljudima jednostavno teško naći adekvatne objekte u kojima bi oni živjeli", kazao je Plenković.
Dodao je da živimo u ogromnom i liberaliziranom tržištu, gdje "naši ljudi, ako žele, mogu iskoristiti to pravo slobode kretanja i rada u nekoj članici".
"Što mi više budemo rasli i lovili korak s onima koji su u Uniji bili prije nas, to je izgledno da će biti sve manji broj ljudi koji se na to odlučuju", rekao je.
Naglasio je da će ljudi koji se odlučuju na odlazak "uvijek biti, ali ti brojevi neće biti posebno značajni" te da se radi o odlascima "privremenog karaktera":
"A upravo ovi podaci iz Irske govore da će se jedan veći broj ljudi koji su u prvim godinama članstva u EU-u odabrali neku drugu članicu zbog tada puno veće razlike u plaćama, sada vraćati u Hrvatsku jer su im uvjeti ovdje sada drukčiji nego što su im bili tada", kazao je.