Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u Bruxellesu kako ne smatra da Hrvatska ima neujednačenu vanjsku politiku i da na poziv predsjednice Kolinde Grabar Kitarović ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu treba gledati u kontekstu njezina kontinuirana dijaloga s ruskim čelnikom.

 "Naravno da ne", rekao je Plenković odgovrajući na upit postoji li dualnost u hrvatskoj vanjskoj politici s obzirom na to da je Europsko vijeće, tijelo koje čine šefovi država ili vlada zemalja članica EU-a, oštro osudilo Rusiju smatrajući da je vrlo vjerojatno da ona stoji iza napada nervnim otrovom u Engleskoj, a istodobno je predsjednica Grabar Kitarović pozvala Putina da posjeti Hrvatsku.

 "Mi smo ovdje u multilateralnom tijelu, Europskoj uniji. Napad kakav se dogodio u Salisburyju je krajnje neuobičajen i nedopustiv na teritoriju EU-a, članice NATO-a i stalne članice Vijeća sigurnosti. Te stvari u sigurnosnom pogledu nitko od partnera ili saveznica ne može ignorirati. Zato je ova politička poruka stav svih članica EU-a i s te strane stav Hrvatske je vrlo jasan", rekao je Plenković.

  Na pitanje je li poziv Putinu dio toga zajedničkog dogovora koji je usuglašen u EU-u da  Rusija vrlo vjerojatno stoji iza napada, Plenković je rekao da je na to pitanje već odgovorio.

 "Ja sam na to pitanje odgovorio jučer. Dakle, kontinuitet dijaloga koji predsjednica ima s predsjednikom Ruske Federacije je neovisan o ovom procesu. On je je prije svega plod ranijih razgovora i posjeta Moskvi i Sočiju i održanih izbora u Rusiji. Ja sam taj razgovor doživio u tom kontekstu, ne ovoga što se dogodilo jučer", rekao je Plenković.

 Na inzistiranje novinara da se ponavlja sličan obrazac poput onoga kada je vlada izmjenjivala diplomatske note sa Srbijom, a onda uslijedio poziv srbijanskom predsjedniku, Plenković je odgovorio da nema obrasca.

  "Nema obrasca. Postoji razgovor koji se odvio jučer i sastanak koji se dogodio sinoć. Ja sam ovdje u ime hrvatske vlade kao i svi drugi šefovi država ili vlada iskazao solidarnost i nemam nikakvih dilema oko toga jesmo li napravili dobro jer to je jedino što se u takvoj situaciji može učiniti", istaknuo je premijer.

 Plenković je najavio da će se u ponedjeljak sastati državni vrh kako bi razmotrio način na koji će Hrvatska iskazati solidarnost s Velikom Britanijom. Na pitanje hoće li na sastanku biti predsjednica Grabar-Kitarović, Plenković je rekao da će se s njom čuti u petak

popodne. 

 "Razgovarat ćemo. Koliko shvaćam ona ima obvezu odlaska u Karlovačku županiju. Čut ćemo se danas i dogovoriti sastanak", rekao je Plenković.

Plenković o Rusima: Stav svih članica EU je isti pa tako i naš

Stav svih članica EU je zajednički pa tako i hrvatski, rekao je danas premijer Andrej Plenković u Bruxellesu komentirajući noćašnju oštru izjavu čelnika EU po pitanju osude Rusije, koja se optužuje za napad nervnim otrovom u Engleskoj.

Europska unija je povukla svog veleposlanika u Moskvi. Neke zemlje razmatraju protjerivanje ruskih diplomata ili povlačenje svojih veleposlanika, a hrvatski državni vrh će u ponedjeljak razgovarati o tome kako će se postaviti. Na pitanje novinara o pozivu ruskog predsjednika od strane hrvatske predsjednice, Plenković je rekao da je dijalog Kolinde Grabar Kitarović i Vladimira Putina neovisan od procesa o kojem se govorilo na summitu EU.

Podsjetimo, na summitu su čelnici dogovorili dosta oštru izjavu o napadu nervnim otrovom na bivšeg dvostrukog špijuna Sergeja Skripala i njegovu kćer u Salisburyju u Engleskoj.

Nakon što je britanska premijerka Theresa May podrobno izvijestila svoje kolege o informacijama do kojih su došle britanske službe, svi su čelnici složili da Ruska Federacija najvjerojatnije stoji iza napada.

Summit se nastavio i danas ujutro u formatu EU28 na kojem su čelnici 28 država usvojili tri smjernice za nastavak pregovara o Brexitu. Tih smjernica morat će se držati glavni pregovarač EU-a Michel Barnier.

Početkom ovoga tjedna pregovorači EU-a i Velike Britanije postigli su dogovor o prijelaznom razdoblju do kraja 2020. tijekom kojeg će se europski pravni poredak primjenjivati u Velikoj Britaniji, iako ona više neće biti članica niti će sudjelovati u donošenju europskih odluka.

Prijelazno razdoblje je tražio London kako bi svome gospodarstvu omogućio potrebno vrijeme za prilagodbu na nove okolnosti.

Britanija bi EU trebala napustiti u ožujku 2019., a pregovarači su ranije rekli da cjeloviti sporazum žele do kraja godine.

Premijerka Theresa May rekla je kako želi "novu dinamiku" u razgovorima o gospodarskom i sigurnosnom partnerstvu.

Prijelazno razdoblje pruža određenu sigurnost za poslovne ljude i građane, a sporazum o budućim odnosima s EU-om trebao bi koristiti objema stranama, izjavila je May novinarima.

Formalno usvajanje smjernica, koje je bilo očekivano, smatra se ključnim korakom naprijed u procesu Brexita.

- Ono što je bitno za Hrvatsku je da je Ujedinjeno Kraljevstvo donijelo odluku da se ukidaju restrikcije za hrvatske radnike. Hrvati će imati sva prava u Ujedinjenom Kraljevstvu kao svi državljani EU - rekao je Plenković.