Premijer Andrej Plenković rekao je u intervjuu za HRT  kako je Vlada, generalno gledajući, u 2017. godini ostvarila većinu planiranih ciljeva. 

"Generalno gledajući, mislim da smo ostvarili većinu planiranih ciljeva, a na dnevnom redu smo imali puno tema koje su svojevrsni simbol hrvatske političke i gospodarske tranzicije", kaže Plenković osvrćući se na 2017.

Kada bi morao izdvojiti najteži, najzahtjevniji događaj pred kojim se našao, za njega nema dileme - to je kriza u Agrokoru. 

"Procijenili smo da je ona takvih dimenzija da smo morali koristiti nove, posebne alate da se s njome suočimo. Donošenje posebnog zakona spriječilo je i prelijevanje te krize na druge gospodarske subjekte, gubitak radnih mjesta u samoj kompaniji, općenito jednu destabilizaciju našeg financijskog sustava i moguće političke implikacije. S te strane mislim da smo se zaista ponašali odvažno i odgovorno, a rezultati su takvi da smo imali normalan nastavak pozitivnih trendova u gospodarstvu - i rast BDP-a, i smanjenje javnog duga, smanjenje deficita, smanjenje nezaposlenosti, najuspješniju turističku sezonu", nabraja premijer pa dodaje kako su ove godine učinili sve što su pozitivno mogli u ekonomskom smislu,  a istodobno spriječiti krizu "koja je puno manja nego što je bilo tko mogao zamisliti".

"Imam dojam da javnost nije ni svjesna što smo sve spriječili", poručuje.

"Lex Agrokor je za Vladu bio jedino moguće rješenje, a da se sačuvaju gospodarstvo i radna mjesta".

Premijer je komentirao da je Vlada pronašla put koji su pronašle u sličnim situacijama i neke druge zemlje, poput Italije u slučaju krize s Parmalatom. Vjeruje da su odabrali dobar put koji je omogućio da se isplate mali i srednji dobavljači, kao i OPG-ovi, te da se nađe novo financiranje. 

Međutim, za oporbu je upravo taj zakon sporan.

"Oporba nije imala neko osobito kreativno rješenje. Sve se to svelo na jednu kritiku u Hrvatskom saboru, i na one selfije i sve ostalo što je javnosti već poznato. Po meni nisu bili na razini političke odgovornosti. Volio bih da su prepoznali ovu krizu kao temu oko koje smo mogli graditi jedan zajednički nazivnik na hrvatskoj političkoj sceni", odgovara na njihove kritike Plenković.

Upravo na temi Agrokora pukla je koalicija između HDZ-a i Mosta. Plenković je uvjeren da je to bila ispravna politička odluka.

"Ako ste predsjednik Vlade, menadžer neke kompanije ili trener nogometnoga tima, ne možete imati u ekipi tri, četiri igrača koja pucaju na vlastiti gol", pojašnjava. 

Govoreći o koalicijskim partnerima pohvalio je HNS. Za tu stranku kaže da je u procesu rekonfiguracije pomogla postojanju stabilne većine.

"U svim ključnim trenucima u Saboru, od ljeta naovamo, uspjeli smo imati vrlo čvrstu koheziju 78 zastupnika, nekada i više. HNS se pokazao kao pouzdan partner, suradnja je jako dobra", kazao je premijer u intervjuu za HRT. Smatra da je koalicija stabilna. 

Otkup dionica Ine još je jedan od teških zalogaja s kojima se nosi njegova vlada. Tek nedavno su pokrenuli postupak odabira investicijskog savjetnika. Premijer kaže kako mu je njegov mađarski kolega Viktor Orban u razgovorima na marginama Europskoga vijeća niz puta prenio da Mađarska želi da Mol proda svoj udio u Ini, i da to bude "i brzo i pravedno". Hrvatska vlada ne želi da otkup Molovih dionica u Ini dovede do povećanja javnog duga, upozorava pak Plenković. Na listi kriterija koje su sastavili taj im je najvažniji.

"Mi smo se temeljito pripremili, poslali smo zahtjeve za prijedloge za međunarodne savjetnike koji su u tome stručni, kvalificirani, to će biti kombinacija različitih tipova savjetnika za ovaj posao po fazama. Kada dobijemo njihove ponude, njihove analize i procjene, donosit ćemo sve potrebne odluke koje nam moraju pomoći da ostvarimo cilj. To nije posao 'otići u dućan i kupiti neki artikl'", kazao je premijer, dodavši kako Vlada ima vremena sigurno do kraja iduće godine da se to pitanje riješi. 

Komentirajući pitanje granice sa Slovenijom, ponovio je da će se Hrvatska ponašati odgovorno, ali  da će "štititi ono što je hrvatsko". 

Kao vanjskopolitičke prioritete u idućem periodu naveo je ulazak u eurozonu, Schengen i OECD, a na unutarnjem planu provođenje reformi na ključnim područjima - obrazovanju, pravosuđu, mirovinskom i zdravstvenom sustavu.

Govoreći o prvim potezima u 2018. godini, rekao je da je njegova temeljna zadaća svim ministrima da iduća godina mora biti godina dubokih, korjenitih reformi.

"To je prva godina u ovom desetljeću bez izbora, dakle učinit ćemo sve da smo onaj preduvjet stabilnosti osigurali. Sada je na nama da dinamiziramo gospodarstvo, da budemo društveno osjetljivi i solidarni prema onima koji su u najtežoj situaciji, bilo da je riječ o umirovljenicima, nezaposlenima, ljudima na niskim plaćama... Da taj makrokontekst ima efekta na njihovim životima. I to je ono što je glavna zadaća vlade - gospodarstvo", kazao je