Andrej Plenković danas je na sjednici Vlade predstavio plan oporavka, a novinarima je potom zajedno s ministrima predstavio detalje.

POGLEDAJTE VIDEO Predstavljanje Nacionalnog plana oporavka

To je dokument koji će nam omogućiti 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava, rekao je Plenković.

- Vratimo se u ljeto prošle godine kad su e zaključivali pregovori o Višegodišnjem financijskom okviru. Hrvatska je tad dobila za idućih 10 godina 24,5 milijardi eura. Kad tome pridodamo oko 5,3 milijarde eura iz okvira 2014.-2020-, to znači da ćemo u ovom periodu imati na raspolaganju 30 milijardi eura koje će biti uložene u hrvatsko gospodarstvo - rekao je premijer, te dodao:

Ono što je važno, tih 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava, to je otprilike 12 posto u odnosu na BDP. To nema nijedna druga država članica, rekao je Plenković.

30 milijardi eura idućih 10 godina

- Iz višegodišnjeg financijskog okvira imat ćemo 9 milijardi za fondove kohezijske i regionalne politike, 4,2 milijarde za zajedničku poljoprivrednu politiku, 270 milijuna eura za europski fond za pomorstvo i ribarstvo, 250 milijuna eura za unutarnju sigurnost migracija, 182 milijuna eura za poljoprivredni fond za ruralni razvoj, iz Europskog fonda za solidarnost imamo 717 milijuna eura, dobit ćemo 300 i više milijuna eura za potres koji se odnosio na banovinu plus fond za pravednu tranziciju 96 milijuna eura - dodao je.

Za korištenje ovako velike količine novca, Plenković je istaknuo da je nužno provesti reforme.

- Europska komisija ima tri temeljna zahtjeva. Da bi se koristila ova sredstva, nužna je provedba reformi, naglasio je. “Tu postoje tri temeljna zahtjeva EK. Najmanje 37 posto sredstava mora se usmjeriti na investicije koje doprinose zelenoj tranziciji, najmanje 20 posto sredstava mora se usmjeriti na digitalnu tranziciju. Cijeli plan mora poštovati načelo 'ne nanosi značajnu štetu', što znači da reforme ne smiju negativno utjecati na politiku klimatskih promjena, pridonijeti zaštiti voda, kružnoj ekonomiji, sprečavati onečišćenja, i to je za svaku reformu u planu - rekao je i istaknuo da bez reformi tog novca neće biti.

PLENKOVIĆ O DUGOVANJU: 'Mogu veledrogerije izdržati, nisam vidio da su gladni kruha'

- Ovo nije helicopter money, neće ga EU samo baciti. Reforme su nužne kako bi nam taj novac bio odobren - rekao je, a cijeli plan je dostupan na stranici https://planoporavka.gov.hr/

Potom je objasnio raspodjelu sredstava.

- Strukturirali smo plan u 5 komponenti i jednu inicijativu. Prva komponenta je gospodarstvo, pa pravosuđe, obrazovanje, tržište rada, zdravstvo te obnova zgrada. 54 posto će ići na gospodarstvo, 10 posto na pravosuđe, 15 posto na obrazovanje i znanost, 4 posto na tržište rada, 5 posto na zdravstvo, a 12 posto na obnovu zgrada od potresa. Kad se 6,3 prevede u kune, na raspolaganju je 47,5 milijardi i došli smo sada na 49 milijardi kuna ulaganja - istaknuo je.

Plenković je na kraju prezentacije rekao:

- U rukometnom smislu idemo u trokorak. Prvi korak je plan za ulaganja koja su sto posto bespovratnih sredstava, potom idemo na višegodišnji okvir i treći korak za koji imamo vremena do 2023. za dodatnih 3,6 milijardi eura i tako koristimo sva sredstva na raspolaganju.

Pojasnio je i što će se događati u idućim danima i kad bi novac trebali dobiti.

- U uredbi se kaže da bi u pravilu ovi Nacionalni planovi trebali biti dostavljeni Komisiji 30. travnja. Namjera je da se Plan, nakon što ga Sabor raspravi 14. travnja, onda bismo uz paralelan proces usuglašavanja s EK radili na tome da to bude 30. travnja. To nije fiksan rok, ne znamo pouzdano hoće li i druge zemlje na vrijeme predstaviti taj plan. U 12. mjesecu smo bili 13. ili 14. zemlja koja je nacrt programa dala Komisiji na konzultacije. Ukoliko scenarij bude kraj travnja, Komisija radi na odobrenju, šalje Vijeću, kad ono odobri, najzadnji datum da stigne avans od 13 posto, 6,3 milijardi eura kad se to svede u 13 posto u kunama to je 6,1 milijarda kuna i to je okvir koji imamo. Potom se dva puta godišnje daju zahtjevi i EK dostavlja sredstva za provedbu ovih sredstava - kazao je premijer. 

Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je da je namjera dogovora čelnika EU-a da mehanizam nove generacije bude usmjeren na jačanje gospodarstva pojedinih zemalja, a time cijele EU. 

- Ova struktura koju smo složili i s kojom idemo dalje, smatramo da pokriva sva područja koja su važna za hrvatsko gospodarstvo i društvo - naglasio je.

Na pitanje koje je jamstvo za reforme kad se već četiri godine neke stvari nisu pomaknule, premijer je rekao: "Dosta smo napredovali u pogledu digitalizacije od 2008. Stvari nisu tako banalne kao što sugerirate. Neke od ovih reformi su na stalnom dnevnom redu svih vlada u svijetu, unapređenje zdravstva itd. Jedino vidim da rastu plaće, i to posebno u mandatu naše vlade, i to dosta. Važno je da se ovaj dokument odobri i da se krene u investicije."

ZBOG PROBLEMA S ASTRAZENECOM Summit EU-a: Plenković tražio više doza Pfizerovog cjepiva

Ministar gospodarstva Tomislav Ćorić je rekao da je jedan od projekata koji će se financirati ovim novcem biorafinerija u Sisku, kao i projekti tvrtke Rimac automobili.

- Projekt Rimac automobila i biorafinerije su projekti koji afirmiraju zelenu i digitalnu agendu u punom smislu te riječi. Ideja je jasna, Hrvatska treba iskoristiti ovu omotnicu kao i višegodišnji financijski okvir za tranziciju na niskougljično gospodarstvo te smjer koji idemo kroz Nacionalnu razvojnu strategiju i višegodišnji financijski okvir afirmira ovaj smjer - rekao je Čorić.

Beroš o reformi zdravstva

Ministar zdravstva Vili Beroš nabrojao je što ovaj Plan znači za reformu zdravstva.

- Ovaj plan je važan za jačanje zdravstva. Dva su osnovna cilja, a to je adekvatan odgovor na ove izazove i odgovor na zarazne bolesti. Cilj je osigurati dostupnost i kvalitetu zdravstvene zaštite. Kada je riječ o reformskim koracima plan posjeduje pet koraka. Prvi je unaprjeđenje kvalitete u sklopu kojeg se planira financiranje mobilnih ambulanti i ljekarna te dogradnja raznih objekata. Drugo je uvođenje novog modela skrbi za ključne zdravstvene izazove, donesen je i strateški okvir borbe protiv raka. Nadalje planira se uspostava nacionalne onkološke mreže i uvodi se sustav strateškog upravljanja ljudskim resursima. Time će se omogućiti brojne nove specijalizacije. Imamo i mjere za financijsku održivost sustava - kazao je Beroš.

Dug prema veledrogerijama

Nakon što na jučerašnjem sastanku s predstavnicima veledrogerija nije postignut dogovor, Beroš je istaknuo kako će se razgovori nastaviti, a da građani neće osjetiti nestašicu lijekova.

- Vlada je odredila 900 milijuna kuna za veledrogerije kako smo s njima usuglasili oko raspodjele. No, to je samo početak. Ne bježimo od duga. Vlada će ga podmiriti, ali taj novac nije bačen u zrak, nego je utrošen za liječenje - rekao je Beroš.

Na opasku novinara Jutarnjeg lista kako su oni došli do žene koja je već sad ostala bez lijeka, ministar je rekao da se čuo s ravnateljem KBC-a Zagreb Antom Čorušićem da vidi o čemu se radi. 

- Očekujem očitovanje ravnatelja KBC-a Zagreb Ante Ćorušića. Preliminarno je rekao da ne fali, nego je lijek zatražen unaprijed zbog putovanja. Čak odgođena primjena tog lijeka nema utjecaja na krajnju terapiju. Zbog organizacije se može dogoditi da netko ne dobije lijek isti dan, no svi su ravnatelji dobili jasan naputak da se o tome mora voditi računa i upozoriti ministarstvo ako ima nestašica na vidiku. Zasad informacija o nestašicama nema - rekao je.

Premijer je pak jučer non šalantno poručio kako veledrogerije imaju dovoljno novaca i da ne vidi da su kruha gladni, odgovarajući na pitanje kako će se riješiti problem dugovanja prema njima. Predstavnike veledrogerija ta je izjava dosta razljutila.

- Ne znam što ih je razljutilo, ne pratim te izjave. Ministar Beroš vam je sve rekao, zaduženi su on i ministar Marić da riješe taj problem - vrlo nervozno je poručio na tu temu Plenković.

Tržište rada

U poglavlju tržišta rada spominje se povećanje stope zaposlenosti sa 66,7 posto na 70 posto do 2024. te bi na kraju 2026. trebali imati 100 tisuća radnih mjesta. Na pitanje imamo li te radnike, ministar rada Josip Aladrović, kazao je da po pitanju stope zaposlenosti da se kroz Nacionalnu razvojnu strategiju definiralo ciljeve do 2030.

- Smatramo u Ministarstvu rada da je postotak od 70 posto dostižan. Ako se ne varam na početku Vlade premijera Plenkovića imali smo 61,2 posto, sada smo gotovo na 67 posto tako da je 70 posto dostižno. Ukupan broj osiguranika na zavodu za mirovinsko može biti viši. Dio je iz domene koji su nezaposleni, sada je to na razini 160 tisuća ljudi, ali očekujemo da će tijekom sezone doći do odlijeva s burze. Očekujemo i dolazak radnika iz trećih zemalja, to je potrebno i ekonomiji nužno, u određenim sektorima da bi se ciljevi ispunili. Trenutna provedba nema značajnijih problema pa očekujemo da ćemo uvozom radnika i aktivacijom zapošljivih radnika s burze dostići te brojke - kazao je Aladrović.

Hrvatske šume

Na pitanje o javnim tvrtkama, poput Hrvatskih šuma, na koje se obrušio HDZ-ov koalicijski partner Radimir Čačić, te jesu li one obuhvaćane tim programom, ministar Ćorić je istaknuo kako ne zna što je Čačić govorio o tome jer su bili na sjednici Vlade.

- Moram priznati da ne znam na što se referirate u slučaju Čačića. Par sati zadnjih smo ovdje, pretpostavljam da je riječ o izostanku dobavi etata, jer vrlo često firme u RH stavljaju to u prvi plan. S druge strane postoji višegodišnji ugovor između Hrvatskih šuma i pilana koji nose obvezu Hrvatskih šumama. Zamolit ću Mariju da nadopuni odgovor jer je to iz sfere poljoprivrede jer su Hrvatske šume pod tim ministarstvom - kazao je Ćorić. 

- Požgaj grupa i trgovačko društvo se žalila na primjenu javnog poziva 2020. godine je izbrisana krajem siječnja iz trgovačkog registra. Na javni poziv su se javljale četiri tvrtke iz grupe od kojih su dvije imale kvotu, a dvije nisu. Nije riječ o promjeni kriterija nego da tvrtke koje imaju kvotu su imale dugove, a prema internim pravilima Hrvatskih šuma nije moguće dodijeliti novu kvotu dok se ne riješi dug. Što se tiče novih tvrtki koje nisu imale kvotu za drvnu masu, prema procjeni Hrvatskih šuma nisu zadovoljili kriterije koje se tiču tehnologije - kazala je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Javna nabava

Ministar Ćorić je odgovorio što će se mijenjati na bolje po pitanju sustava javne nabave.

- Cilj je u narednom razdoblju otvoriti Zakon o javnoj nabavi i ići u smjeru ozelenjavanja javne nabave. To otvara mogućnost da se taj sustav prilagodi onome što želimo kroz Nacionalnu razvojnu strategiju i Nacionalni plan oporavka, a to je skraćivanje lanca javne nabave, što tovara mogućnost da opskrbljivači koji su bliži dođu u situaciju da usred smanjenog utjecaja na okoliš u toj javnoj nabavi zauzmu adekvatnije mjesto. Što se tiče našeg smjera u kontekstu javne nabave to će ići za tim da ćemo primjerom pokazati kako to treba učiniti, to je plan na razini Ministarstva gospodarstva. Naše uprave rade na tome, do kraja godine ćemo izaći s tim konceptom - kazao je Ćorić dodavši kako učinkovitost sustava javne nabave nije samo pitanje u Hrvatskoj nego i u Europi te da on treba biti maksimalno transparentan. 

Kreativna industrija

Na pitanje o kreativnoj industriji i gdje je ona u tom planu, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek kazala je da je predviđeno ulaganje u kulturne i kreativne industrije u okviru komponente gospodarstva.

- S obzirom da ulaganja moraju biti vezana uz reforme, naglasak je stavljen na reformu hrvatskog i europskog normativnog okvira vezano uz monetizaciju intelektualnog vlasništva na zajedničkom digitalnom tržištu i povećanje konkurentnosti mikro i malih tvrtki na tom području. Drugi segment odnosi se na medijsku industriju, odnosno sustave provjere činjenica, fact checking i taj će se proces provoditi putem Agencije za elektroničke medije. Prihvatljivi korisnici isto će biti mikro i male srednje tvrtke, to će uključiti i baze podataka, sustave, provjeru činjenica i angažman profesionalaca i indirektno i direktno ulaganje u profesionalno novinarstvo - istaknula je.

Obnova

Ministar graditeljstva Darko Horvat komentirao je sredstva za obnovu te kazao da šest milijardi bespovratnih sigurno neće biti dovoljno. Kazao je da se sredstva za obnovu pribavljaju iz drugih izvora. Naglasio je da će se u potpunosti digitalizirati procesi po pitanju sustava prostornog uređenja, koji je nadograđen s tri modula, tako da su doveli sustav izdavanja građevinske dozvole doveli u digitalnu formu bez ijednog papira i obilaska šaltera. 

- To znači da će investitori ili poduzetnici iz drugih zemalja putem digitalnih platformi moći dobiti potrebne dokumente u digitalnoj formi - rekao je.

Na pitanje o 3. Maju, kojem je danas na sjednici Vlade dana suglasnost za izgradnju broda, Plenković je naglasio kako je važno znati da to brodogradilište živi zahvaljujući isključivo ovoj Vladi i njihovoj intervenciji. 

- Da nije bilo naših odluka, ljudi koji ondje rade, ne bi imali što raditi - rekao je.

Nije htio komentirati jučerašnje obilježavanje 30. godišnjice pogibije prvog hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića na kojem on i predsjednik Zoran Milanović nisu bili zajedno.

- To nije tema presice - rekao je.