Premijer Andrej Plenković zastupnicima u Hrvatskom saboru podnio je izvješće o sastancima Europskog vijeća u prošloj godini, javlja HRT, što je bila prva točka dnevnog reda današnjeg Aktualca u Hrvatskom saboru.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Činjenica je da smo u 2021. kao i sve ostale članice bili u situaciji da se, nakon 2020. koju je obilježila najveća pandemija u zadnjih 120 godina, koja je uzrokovala ne samo zdravstvene nego i ekonomske poteškoće, nađemo u poziciji da zajedničkim rješenjima nastojimo dignuti hrvatsko gospodarstvo. U tom svjetlu, mi smo ekonomija koja je u drugom i trećem kvartalu ostvarila rekordni rast od 15,8 posto. Očekujemo prema našim projekcijama, a vidite i da su se revidirale projekcije kreditnih agencija i ostalih aktera, da bi taj rast u 2021. trebao biti iznad 10 posto, što pokazuje agilnosti i žilavost hrvatskog gospodarstva, orijentiranost na izvoz, investicije i rast osobne potrošnje uz sve preduvjete koje smo učinili da bi osigurali uspješnu turističku sezonu, čiji su prihodi bili praktički iznad 90 posto rekordne 2021. godini - rekao je.
Schengen i uvođenje eura
Plenković je istaknuo kako je Europska komisija pozitivno reagirala u izvješću glede članstva Hrvatske u schengenskom prostoru.
- 2021. godina u političkom smislu s aspekta Hrvatske u odnosu prema EU imala je proces vrednovanja, ispunjavanja naših zadanih kriterija prema Schengenu i euro prostoru i temeljem detaljno provjerenih podataka svjedočili smo pozitivnom izvješću EK glede članstva u schengenskom prostoru, koja bez ikakvih dodatnih zareza podržava članstvo Hrvatske u Schengenu. Preostalo je da se daljnja procedura vodi između dvije institucije, Vijeća i Parlamenta te da tijekom ove godine donese se odluka o članstvu Hrvatske u Schengenu - dodaje.
U godinu i sedam mjeseci, kaže Plenković, učinili su maksimalne napore za europodručje te su napravili "konture za Zakon o euru".
- Smatramo da smo u dobroj situaciji da nam sve razine EU daju pozitivne odluke sredinom ove godine i da u miru pripremimo tehnički završne korake zamjene kune za euro. U ovo doba dogodine ako ne bude ne znam kakvih nepredviđenih okolnosti mi bismo svi trebali ići u dućan i plaćati s eurima, uz prethodne mogućnosti zamjene kune bez ikakve naknade - govori premijer.
Covid i cijepljenje
- Što se tiče COVID-a i cijepljenja, ja bih za prošlu godinu stvari sveo na dva razdoblja, jedno je dok nismo imali dovoljno cjepiva i ono je riješeno na temelju naših razgovora s partnerima negdje na proljeće i mi već od svibnja osiguravamo dovoljno cjepiva za cijelo stanovništvo. Oni koji su se željeli cijepiti, mogli su. Oni koji nisu, to su učinili vlastitim odabirom. Ja to poštujem, ali je činjenica ako se netko nije cijepio, da je sebe manje zaštitio i ostavio više izloženom virusu koji je poharao cijeli svijet i nanio veliku štetu i Hrvatskoj te zdravstvu - ističe.
Plenković je istaknuo da su omogućili besplatno cijepljenje svima tko dođe u Hrvatsku što smatra globalnim doprinosom u borbi protiv pandemije, a navodi i kako su donirali cjepiva drugim državama.
- Mi u tom procesu nismo zaboravili našu važnu ulogu, Hrvatska nije sama na svijetu i treba pomoći i drugima, koji nemaju cjepivo. Mi smo to učinili više puta na različite načine. Omogućili smo besplatno cijepljenje za bilo koga tko dođe u Hrvatsku. To je djelovanje lokalno, a doprinos globalni u borbi protiv pandemije. Drugo je bila pomoć susjedima, prvenstveno BiH, ne samo zato jer nam je bliska država već i zato što tamo žive Hrvati. Donirali smo cjepiva i drugim državama, u susjedstvu i zemljama van Europe - bilateralno i mehanizmom COVAX i to ćemo nastaviti u budućnosti. Dovoljno smo naručili cjepiva - rekao je Plenković.
Jedna od najvažnijih tema sastanaka Europskog vijeća bilo je pitanje rasta cijena energenata, kazao je premijer te dodao da su na razini Vijeća još od rujna raspravljali što napraviti da bi se ublažili negativni efekti na stanovništvo i gospodarstvo.
- Prvo, što se tiče cijene struje glede kućanstva ona se nije povećala i neće se povećati do travnja. Cijene plina, tu imamo građane i poslovne subjekte. Što se tiče kućanstava, ništa se neće promijeniti do travnja. Što sukladno dobrim praksama na razini EU ostaje hrvatskoj vladi, prva domena je pomoći socijalno ugroženima. Mi i danas imamo naknadu u iznosu 1200 kuna koja se daje socijalno ugroženim obiteljima, oko 64 tisuće kućanstava prima tu naknadu. U slučaju povećanja cijena plina mi ćemo kao Vlada povećati tu naknadu onima koji imaju najveći problem s plaćanjima režija - rekao je.
Kaže kako u situaciji krize HEP može preuzeti dio tereta te tako rasteretiti građane.
- Mislim da tu imamo prostora da s takvom ulogom, putem pametnoga postavljanja HEP-a u vremenu pred nama, napravimo iskorak i ublažimo efekt rasta cijena. Treći element se odnosi na poreznu politiku. Danas je porez na cijenu el. energije 13 posto, na cijene plina 25 posto i tu postoji prostor koji će Vlada sukladno izračunima i efektima iskoristiti da bi promijenila ono što treba - objasnio je Plenković.
Navodi da je Vladi bitno da situacija s covidom prođe bez prevelikog udara na standard građana.
- Nama je kao Vladi bitno da sve ovo što je s COVID-om povezano, zdravstveno, financijski, sektorski, prođe bez prevelikog udara na standard građana. To smo do sada u najvećoj mjeri uspjeli, a s ovim mjerama mislim da ćemo ublažiti i ono što slijedi od proljeća - dodao je.
Vanjskopolitičke teme
Na sastancima Europskog vijeća razgovarali su i o jugoistoku Europe, a istaknuo je kako je i sam imao veliku intervenciju na temu situacije u BiH kada je ukazao na kompleksnost okolnosti koje se zbivaju oko reforme izbornog zakona.
- Što se tiče vanjskopolitičkih tema, izdvojio bih jugoistok Europe - tema proširenja. Imali smo nakon sastanka na vrhu za vrijeme hrvatskog predsjedanja u svibnju 2020., sastanak na Brdu kod Kranja gdje smo uspjeli poslati snažne poruke podrške susjednim zemljama uz ispunjavanje kriterija da krenu naprijed. Posebno smo više puta razgovarali i na razini Vijeća, ja sam imao veliku intervenciju na temu situacije u BiH, gdje smo partnerima ukazali na kompleksnost okolnosti koje se zbivaju oko reforme izbornog zakona, a gdje želimo da se postigne rješenje kojim bi se dugoročno radi dobrog funkcioniranja zemlje eliminirala anomalija koja postoji od 2006., a to je da Hrvatima na teritoriju Federacije člana Predsjedništva biraju građani BiH koji nisu Hrvati. Mi smatramo da to nije dobro i pravedno, nije tako bilo zamišljeno u Daytonu. Ista praksa je i s načinom izbora u Dom naroda. Jako smo angažirani da se postigne rješenje koje će biti dobro i korisno, a opet poštujući suverenitet BiH, njenu samostalnost i našu želju da pomognemo - objasnio je.
Migracije
Na sastancima Europskog vijeća razgovarali su i o migracijama, posljedicama ilegalnih migracija, jačanju vanjskih granica EU i, kako je premijer rekao, "nastojanjima da cijela politika jačanja vanjskih granica spriječi unutarnje migracije, čime se pridonosi i borbi protiv terorizma i sprečavanju nezakonitih kretanja u EU".
Zabrinjavajuća situacija na istoku Ukrajine
Kaže kako su najviše zabrinutosti izazvali odnosi Rusije i Ukrajine.
- Pitanje istočnog partnerstva, održan je summit sa šest država. Najviše zabrinutosti izazvali su odnosi Rusije i Ukrajine. Ja sam i bio u Ukrajini i poslao snažne poruke podrške na europskom putu. To je i ministar ponovio u Moskvi, da Hrvatska želi prenijeti iskustva iz mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja za situaciju koju Ukrajina danas ima s Donjeckom i Luhanskom - govori.
Plenković je izjavio da će Hrvatska "jasno i odlučno" reagirati u slučaju da Rusija napadne Ukrajinu.
Rusija je zabrinula Kijev i Zapad gomilanjem vojnika i opreme blizu Ukrajine i strahuje se da priprema napad. Moskva to poriče i tvrdi da ima pravo raspoređivati snage na svom teritoriju kako god želi.
Govoreći u Saboru, Plenković je ocijenio da je situacija na istoku Ukrajine izrazito zabrinjavajuća i najnapetija od 2014. u jeku sukoba ukrajinskih snaga i proruskih pobunjenika
- Hrvatska ne želi da dođe do eskalacije i reagirat će jasno i odlučno da se izbjegne bilo kakva nestabilnost - rekao je premijer ne navodeći pojedinosti.
Hrvatska je članica EU-a i NATO-a koji je više puta upozorio Moskvu da će se suočiti s ozbiljnim posljedicama napadne li Ukrajinu. Službeni Zagreb je u nekoliko navrata ponudio ukrajinskim vlastima svoje iskustvo iz mirne reintegracije Podunavlja koji je 1990-tih bio pod okupacijom lokalnih Srba.
Nestali u ratu
U sklopu godišnjeg izvješća o sastancima Vijeća EU-a, Plenković je rekao da će Hrvatska otvoriti pitanje nestalih u ratu u sklopu pregovora Srbije o članstvu u EU-a.
- Kada dođu na dnevni red poglavlja koja se na to odnose, onda ćemo staviti tu temu u kontekst daljnjeg napretka Srbije, rekao je premijer.
No, dodao je da "nije mudro da jedna nova članica dolazi u forume kao što je EU i blokira one koji djeluju malo drugačije nego što mi to mislimo".