Premijer Andrej Plenković se osvrnuo na najnoviju aferu s mailovima koji dokazuju da je bilo namještanja natječaja pri obnovi kulturne baštine. Na otkrića 24sata u zadnjih dana je priopćenjem reagiralo i Ministarstvo kulture koje i dalje pere ruke od odgovornosti. Europski tužitelji imaju kaznenu prijavu i trebali bi ispitati svjedoka. Upitan za aferu i brine li ga sudbina ministrice kulture Nine Koržinek Obuljen, rekao je da ga ne brine.
- Ona je odradila sjajan posao u obnovi. Ona se ne izuzima od svog posla, što je važna osobina – rekao je Plenković i koristio isti epitet koji je ranije dao uhićenoj ministrici Gabrijeli Žalac.
Objave mailova i izjave svjedoka o namještanju nije htio detaljno komentirati nego se pozvao da je Ministarstvo kulture poslalo priopćenje. Ali premijer zna o čemu se tu radi.
- To je uobičajeno. Klasično medijsko politički udar. Ništa novo. Uvijek isti izvori uvijek iste spekulacije. Anonimizirane podmetnute teme - rekao je premijer pa nastavio da su oni osigurali novce za obnovu koja se provodi. Na kraju je zaključio da svakako ne želi da netko nezakonito troši novce koje je osigurala njegova Vlada, ali da se tada, u vrijeme korona krize "nije radilo u laboratorijskim uvjetima".
Ali u slučaju isplata Ministarstva kulture prema Geodetskom fakultetu, koji je različita priča od posljednje afere s namještanjem, premijer je ponovio da europski tužitelji nisu nadležni jer se radi o hrvatskom novcu i da je pitanje zašto su to uopće to radili, a ne prepustili DORH-u i Uskoku. Argumente EPPO-a je odbio.
Ministarstvo kulture je pak poslalo opsežno priopćenje u kojem prebacuje odgovornost na institucije koje su provodile nabavu. Slično su nam odgovorili i na prvi upit vezan za namještene natječaje. Prenosimo ga u cijelosti:
"Vezano uz recentne medijske objave oko postupanja Ministarstva kulture i medija neposredno nakon potresa, ističemo da su svi projekti obnove provođeni sukladno zakonskim propisima i da su projekti financirani iz Fonda solidarnosti prošli kontrole nadležnih tijela. Za provedbu pojedinih projekata financiranih iz Fonda solidarnosti odgovorni su čelnici ustanova koji projekte provode, a ne Ministarstvo.
Podsjećamo da je zbog šteta nastalih upravo na zgradama kulturne baštine Ministarstvo organiziralo provođenje hitnih mjera, što je uključilo popis i procjenu štete, evakuacije pokretnih inventara, podupiranja ili demontiranja nestabilnih dijelova građevina i slično. Proces pripreme i provedbe obnove bio je posebno složen, težak i zahtjevan zbog okolnosti pandemije covida-19, dodatnih potresa i progresivnih šteta, a kasnije i povećanja troškova zbog inflacije, kao i poteškoća u pronalaženju izvođača.
U razdoblju neposredno nakon potresa, a prije nego što su osigurana sredstva iz Fonda solidarnosti i prije nego što su pojedinačne ustanove pripremile dokumentaciju i prijavile projekte obnove na natječaj, Ministarstvo kulture i medija hitne je mjere za svoje ustanove i najvrjednije spomenike provodilo iz nacionalnih sredstava koja su bila namijenjena redovitim projektima obnove kulturne baštine u drugim dijelovima Hrvatske.
Nakon što je Europska komisija odobrila sredstva, Ministarstvo kulture i medija kao tijelo odgovorno za provedbu financijskog doprinosa, putem poziva financiranih iz Fonda solidarnosti EU, odobravalo je pojedinačne projekte obnove zgrada javne namjene oštećenih u potresu koje imaju status kulturnog dobra. Svi su projekti provedeni prema pravilima Fonda solidarnosti kojima se precizno određuje kako se prijavljuje, koriste sredstva te kontrolira njihova potrošnja. Sve dosadašnje kontrole nadležnih ustanova, uključujući redovite revizije SAFU-a, nisu pokazale nepravilnosti.
Nakon zagrebačkog, a zatim i nakon petrinjskog potresa, Ministarstvo kulture i medija kao provedbeno tijelo, putem Fonda solidarnosti, financiralo je ukupno više od 300 pojedinačnih projekata koji su uključili zgrade kulturne namjene, zgrade državne imovine, javne zgrade u vlasništvu grada Zagreba i susjednih županija, sve zgrade HAZU-a kao i sakralne objekte. Na kraju razdoblja provedbe Fonda solidarnosti putem Ministarstva kulture i medija realizirano je više od 500 milijuna eura, a nastavak obnove financira se sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i iz nacionalnih sredstava.
Vezano uz najnovije tekstove u medijima, podsjećamo da Ministarstvo kulture i medija nije provodilo nabave za usluge i radove, nego korisnici sredstava sami, a za one aktivnosti koje su financirane nacionalnim ili EU sredstvima Ministarstvo je bilo nadležno provjeriti jesu li njihove nabave provedene po vrijedećim propisima. Prema članku 70. Zakona o obnovi propisano je da se obnova zgrade javne namjene provodi na temelju odluke vlasnika i/ili osnivača, odnosno pravne osobe ili tijela kojemu je zgrada dana na upravljanje. Pri provedbi odluke o obnovi zgrade javne namjene vlasnik je obvezan provesti odabir sudionika u gradnji (projektant, revident, izvođač, nadzorni inženjer) na temelju javnog natječaja sukladno Pravilniku o provedbi postupaka nabave roba, usluga i radova za postupke obnove, Zakonu o javnoj nabavi te Zakonu o obnovi.
Na razini Vlade, odnosno Nacionalnog koordinacijskog tijela (NKT), utvrđena su pravila o opravdanosti troškova za pojedine izvore financiranja (posebno za Fond solidarnosti i Nacionalni plan oporavka i otpornosti), a ta su pravila u svim svojim segmentima dobila suglasnost nadležnih tijela Europske komisije koja su potvrdila usklađenost s EU okvirom.
S obzirom na to da zaposlenici javnih ustanova u kulturi nisu imali stručnjake osposobljene za vođenje poslova obnove te su u okolnostima krize trebali stručnu pomoć, tijekom provedbe surađivali su sa stručnjacima Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija, Hrvatskog restauratorskog zavoda, Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba i mnogim drugim neovisnim stručnjacima i konzultantima. Konkretno, za pomoć Hrvatskom muzeju naivne umjetnosti, u kojem je neposredno nakon potresa bilo zaposleno 7 djelatnika (ravnateljica, muzejska savjetnica-voditeljica zbirke, kustosica-dokumentaristica, muzejski tehničar, prodavačica-informatorica, čuvarica izložbenog prostora i spremačica), ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek donijela je 14. 10. 2020. Odluku o povjeravanju poslova obnove kuće Lovrenčić u Demetrovoj 18 u Zagrebu Hrvatskom restauratorskom zavodu. Stručnjaci HRZ-a tako su bivšoj ravnateljici HMNU-a uputili osnovne informacije za prikupljanje i pripremu dokumentacije potrebne za popunjavanje prijavnice na Fond solidarnosti EU i pripremu obnove. Sukladno pravilima, prijavitelj projekta obnove jest ustanova koja je dužna izraditi dokumentaciju i provesti sve potrebne postupke pa tako i postupak javne nabave. Naime, korisnik sredstava Fonda solidarnosti isključivo su pojedinačne ustanove, kao što je za obnovu zgrade Lovrenčić to Hrvatski muzej naivne umjetnosti.
Što se tiče uloge Hrvatskog restauratorskog zavoda, prema članku 95. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, „poslove restauriranja, konzerviranja i obnove kulturnih dobara obavlja Hrvatski restauratorski zavod kao javna ustanova u vlasništvu Republike Hrvatske. U slučaju nastanka ili proglašenja izvanrednih okolnosti Hrvatski restauratorski zavod, prema odluci ministra nadležnog za kulturu, provodi mjere za sprječavanje nastanka štete na kulturnim dobrima, utvrđivanje nastale štete, ublažavanje i njezino uklanjanje u suradnji s drugim ustanovama za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara, specijaliziranim pravnim i fizičkim osobama te sustavom civilne zaštite“.
To znači da kao javna ustanova u nadležnosti Ministarstva kulture i medija Hrvatski restauratorski zavod i u redovitim okolnostima i u uvjetima krize vodi i koordinira obnovu i restauraciju brojnih kulturnih dobara u Republici Hrvatskoj pa su tako i nakon potresa preuzeli ključnu ulogu u provođenju hitnih mjera, pripremi i realizaciji projekata obnove."