Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u srijedu da njegova vlada nikada neće postaviti bodljikavu žicu prema BiH radi zaustavljanja ilegalnih migranata, jer postoje prirodne prepreke i bila bi to loša politička poruka susjednoj zemlji.
On je o ilegalnoj migraciji govorio na sastanku sa stranim dopisnicima koji su iz Bruxellesa stigli u Zagreb u povodu hrvatskog predsjedanja Europskom unijom.
"Neke naše susjede članice EU-a postavile su fizičke barikade i bodljikave žice. Mi se na to nismo odlučili" jer imamo prirodne barijere poput Dunava i Save, te planina i šuma, odgovorio je Plenković nizozemskom novinaru na pitanje o migrantskoj politici koju će Hrvatska zastupati tijekom predsjedanja.
Za Bosnu i Hercegovinu je rekao da je "susjedna i prijateljska država" s kojom Hrvatska dijeli niz poveznica, te da bodljikava žica ne bi poslala dobru "političku poruku za naše bilateralne odnose".
Plenković je rekao kako je potrebno zaustaviti ilegalne migracije i reformirati Dublinski sporazum te da su migracije pitanje koje su nakon pada Berlinskog zida najviše promijenile političko raspoloženje u Europi.
Podsjetio je da Hrvatska s granicom od 1351 kilometara ima najdulju vanjsku granicu EU-a, dužu od rusko-finske.
Novinarka New York Timesa pitala je može li država koja je optužena da tuče i puca na migrante, krade od njih i vraća ih iz Zagreba u BiH predlagati reformu migracijske politike.
Plenković je odgovorio kako su to tvrdnje, a ne činjenice, te da se Hrvatska odlučila investirati u sposobnost policije umjesto u bodljikavu žicu.
"Uzimamo u obzir sve humanitarne aspekte. Nemamo dokaze za sve to što spominjete, osim o dva incidenta s pucnjavom koji su se dogodili slučajno u unutrašnjosti hrvatskog teritorija. No to je bilo slučajno i nije službena politika ili namjera policije", rekao je premijer, dodavši kako se svaka žalba na rad snaga sigurnosti "dobro provjerava".
Brexit i proširenje
Plenković je na pitanje novinara britanskog Telegrapha ocijenio da brexit nije bila "pametna ideja". "Vrijeme je pokazalo koliko su komplicirane posljedice te odluke tadašnjeg britanskog premijera Davida Camerona", rekao je.
Novinarka Wall Street Journala pitala je hoće li se trgovinske između EU-a i SAD-a preliti i na transatlantsko savezništvo, na što je predsjednik hrvatske vlade rekao da vjeruje da postoji zdrav razum s obje strane oceana, dovoljno da se izbjegne eskalacija tih sporova.
Britanski izlazak iz EU-a Plenković vidi kao pravo vrijeme za konferenciju o budućnosti Europe, za koju će kao nova povjerenica za demokraciju i demografiju biti zadužena Dubravka Šuica.
Što se tiče država koje žele ući u europski savez, Plenković je naglasio da "Hrvatska kao država ovog dijela Europe osjeća da ima odgovornost prema njihovom europskom putu".
Hrvatski premijer dan nakon susreta s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom smatra i kako bi Elizejska palača do zagrebačkog sastanka na vrhu na temu proširenja koji će se održati u svibnju mogla promijeniti svoje stajalište. Pariz je u listopadu bio najglasniji protivnik otvaranja pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
Plenković je rekao kako novi povjerenik za proširenje, Mađar Oliver Varhelyi trenutno radi na dokumentu koji bi mogao izmijeniti metodologiju pregovora o pristupanju, što bi moglo zadovoljiti francusku stranu jer je Macron u listopadu govorio kako treba "debirokratizirati proces pristupanja".
Plenković je ponovio i kako se zagrebačkim sastankom žele intenzivirati razgovori između članica i pretendenata na članstvo u EU-u kako bi se oni održavali barem svake dvije godine.
U četvrtak u Zagreb stižu predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i cijela Europska komisija na čelu s Ursulom von der Leyen.
Dao intervju Le Mondeu
Masovni odljev ljudi iz istočnih prema zapadnim članicama egzistencijalno je pitanje, s demografskim gubitcima suočena je polovica članica EU-a i tim izazovom treba se baviti na europskoj razini, rekao je Plenković za francuski list Le Monde u srijedu.
Hrvatska godišnje gubi jedan grad veličine petnaestak tisuća ljudi. Za Hrvatsku je to egzistencijalno pitanje, rekao je Plenković u intervjuu što ga je dao tijekom posjeta Parizu gdje je u utorak razgovarao s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom.
"Zahvaljujući turizmu u Dalmaciji je taj problem manji, ali na istoku Hrvatske zbog starenja stanovništva i nedostatka novih radnih mjesta ljudi odlaze graditi svoju budućnost u druge europske regije. Upravo u tom području na istoku Hrvatske populisti dobivaju najviše glasova", rekao je.
U intervjuu za francuski dnevnik Plenković je govorio o svim temama i izazovima koji stoje pred Europskom unijom u ovom trenutku.
Niječno je odgovorio na pitanje treba li možda zbog tog problema ograničiti slobodu kretanja, jer doovesti u pitanje slobodu kretanja značilo bi "dirati u kralježnicu europskog projekta".
"Nove zemlje članice moraju i dalje koristiti europsku pomoć kako bi sustigle razvijenije i smanjile socijalni rascjep", smatra hrvatski premijer.
"Moramo također imati katalog javnih politika za demografsku revitalizaciju koje su se pokazale uspješnima u zemljama koje su suočene s istim problemima", rekao je i spomenuo porezno rasterećenje za mlade koje je donijela hrvatska vlada.
"Ja sam osobno inzistirao da se Europska unija pozabavi tom problematikom jer je nezadovoljstvo ljudi pogodno tlo za razvoj populizma", kazao je za Le Monde.
Dotaknuo se i ulaska Hrvatske u šengenski prostor, čemu se, po novinarima Le Mondea, protive neke zemlje, među njima i Francuska, dok istodobno Bugarska i Rumunjska čekaju godinama.
"Junckerova Komisija je rekla da je tehnički gledajući Hrvatska spremna. Ne želim se izjašnjavati o datumima. S još dvije članice u čekaonici za Shengen to bi bilo preoptimistično, ali trebate znati da smo mi već iskoristili 271 milijun eura iz europskih fondova za jačanje naših kapaciteta za pristupanje Schengenu. To je jako puno za zemlju naše veličine", rekao je Plenković.
Za problem migracija rekao je da je nužno za EU da postigne konsenzus u raspodjeli migratskog tereta.
"Potrebno je naći konsenzus jer nemaju svi isti zemljopis. Malta, Italija, Grčka ili Španjolska nemaju istu situaciju kao ostali. Mi se nalazimo na jedinoj kopnenoj migrantskoj ruti preko koje je 2015. godine prošlo 700 tisuća ljudi. Danas, zahvaljujući i našim naporima broj ilegalnih prelazaka sveden je na dva posto od toga broja. Potrebno je naći ravnotežu koja će voditi računa o gospodarskoj situaciji svake zemlje. Moramo pronaći i aranžman s Turskom, nemamo alternative", rekao je.
Objasnio je zašto je Hrvatska odbila postaviti bodljikavu žicu za zaštitu granice kao što su to učinile Slovenija i Mađarska.
"To nije naša politika. Granica između BiH i Hrvatske duga je 1351 kilometar, što je dulja granice od one između Rusije i Finske. U Bosni i Hercegovini imamo tri konstitutivna naroda: Hrvate, Bošnjake i Srbe. Ne želimo podizati barijere prema Bosni i Hercegovini niti između Hrvata", kazao je.
Hrvatska se odlučila za drukčiji model čuvanja granice kroz jačanje policije, dodao je hrvatski premijer.
Odlazak Velike Britanije iz EU nazvao je velikim gubitkom jer je riječ o velikoj gospodarskoj i nuklearnoj sili te članici Vijeća sigurnosti UN-a, koja je također veliki zagovornik slobodne trgovine.
Plenković smatra da se EU može i mora oporaviti od odlaska Velike Britanije.
U intervju je hrvatski premijer govorio i o Konferenciji o budućnosti Europe koja bi za dvije do dvije i pol godine trebala rezultirati prijedlozima kako najbolje odgovoriti izazovima ne isključujući pri tom ni moguću promjenu temeljnih ugovora EU-a.
Očekuje da će Zagrebački samit 6. i 7. svibnja biti uspješan te da se pitanje blokade otvaranja pregovara sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom riješi prije toga samita. Otvaranje pregovora ne znači da će te zemlje vrlo brzo postati članicama, jer je riječ o dugom procesu.
"Naša je odgovornost kao zemlje koja je susjed zemljama jugoistoka Euorpe da kažemo kako je potrebno poslati pozitivnu poruku s perspektivom redovitih samita svake dvije godine. Nakon Zagreba 2000., Soluna 2003., trebalo je čekati 15 godina do samita u Sofiji 2018. godine. Vjerujem da se s malo poboljšanom metodologijom pristupnog procesa može postići dogovor o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom prije samita u Zagrebu", rekao je.