Ustavni sud, po mom mišljenju, ne treba ukinuti, u nekim odlukama je on bio izuzetno važna institucija, ali apsolutno trebamo mijenjati kriterije po kojima se biraju suci u Ustavni sud. Da sad maknemo čitavu političku dimenziju tog referenduma, ono što je Ustavni sud napisao kao obrazloženje zašto nije prvo referendumsko pitanje nije u skladu s Ustavom ne samo da je pravno suspektno, nego mislim da će budući studenti učiti na tome kao primjer loše prakse, komentirala je zastupnica Možemo, Sandra Benčić, odluku Ustavnog suda kojom se ne dopušta održavanje referenduma za koji su dovoljno potpisa prikupile dvije građanske inicijative predvođene Mostom, a koji se tiče situacije pandemije.
A tražili su, podsjetimo, referendum kojim bi se ukinule Covid potvrde, kojim bi odluke o ograničavanju ljudskih prava i sloboda morao potvrđivati Sabor, a ne da ih samostalno donosi Stožer te kojim bi se promijenio Ustav, tj članak 17. prema kojem bi u budućim situacijama pandemije takve odluke Sabor morao donositi dvotrećinskom većinom. Sabor je poslao oba pitanja na ocjenu ustavnosti, a Ustavni sud jučer ocijenio da nisu u skladu s Ustavom. Kao obrazloženje je Ustavni sud, između ostalog, naveo kako prvo pitanje koje se tiče izmjene Ustava i nije protuustavno, ali da se time ne bi postigao željeni cilj i da se ne bi ništa promijenilo. Naveli su i kako građani nisu bili točno i istinito informirani dok su davali potpis za tu inicijativu. Što se tiče druge inicijative, podsjetili su kako je Sabor izglasao izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti kojim su ovlasti za donošenje odluka dali Stožeru i izvršnoj vlasti.
- Većina na Ustavnom sudu je rekla da je prvo pitanje u skladu s Ustavom, ali da neće polučiti onu svrhu koja je namjeravana, a to je da bi se u slučaju pandemije primjenjivao članak 17., pa im onda ipak nije u skladu s Ustavom. Kako je moguće da Ustavni sud kaže da se ta odredba ne bi primjenjivala na taj način ako znamo da se svaka pravna norma ustavna, zakonska i podzakonska, mora primjenjivati u skladu s ciljem i svrhom koju je dao njen tvorac, u ovom slučaju ustavotvorac? Ustavotvorac može biti Sabor ili građani, u ovom slučaju su građani. Ako su građani htjeli da je svrha toga da se primjenjuje članak 17. u slučaju ograničavanja prava u pandemiji, onda se točno taj članak primjenjuje i tumači. Oprostite, ali to što su oni napisali je pravni non sense - istaknula je Benčić, inače pravnica po struci.
Komentirala je izjavu premijera Andreja Plenkovića koji je jučer otkrio kako se čuo s glavnom državnom odvjetnicom u vezi napada predsjednika Republike na ministra obrane Marija Banožića i kaznene prijave koja je podignuta protiv njega.
'Plenković ne da zadire u rad DORH-a nego ga pokušava i voditi'
To ne da je zadiranje u rad DORH-a, poručuje Benčić, to je vođenje DORH-a.
- Nakon što smo shvatili da vodi sva ministarstva, sad premijer pokušava voditi i DORH. Nisam uopće iznenađena da je to napravio jer je već jasno da takve intervencije radi, ali da se time javno pohvalio... Banožić ima kaznenu prijavu u kojoj stoji da je oštetio državu za nekoliko milijuna kuna, da je pogodovao familiji Rodić s poslovnim prostorima i tako dalje, i onda premijer nazove glavnu državnu odvjetnicu i kaže joj da su to gluposti i da ne pada na to. Ja bih ga pitala je li usput možda tražio da ne pada na pritiske koji se rade u sklopu istrage na ministra Beroša ili da slučajno ne pada na nekakve zahtjeve da se preispita način stjecanja imovine ministra Paladine...Je li to način na koji se određuje koje istrage idu, a koje ne - pita zastupnica.
Upitana je li pritisak kada predsjednik Zoran Milanović poručuje da Banožića "treba utamničiti" i poziva DORH da ga istraži, Benčić ističe da je potpuno drugačije kada to govori Milanović s pozicije predsjednika države, a kada Plenković s pozicije predsjednika Vlade.
- Nitko tko je na čelu bilo koje institucije, koja ma utjecaj na donošenje odluka, ne bi trebao pozivati da se nekog hapsi, ali nije jednaka uloga premijera Plenkovića i predsjednika Republike koji nema nikakve ovlasti. Premijer ima sve ovlasti, njegova većina bira glavnu državnu odvjetnicu, on to određuje, on određuje i druge dijelove sustava i njegov utjecaj je veći i njegovo sustezanje od bilo kakvih izjava, a kamoli intervencija, bi trebalo biti veće - poručila je.
'Banožić se najprije treba ispričati, a onda otići'
Osvrnula se i na samog ministra Banožića.
- Od izjava koje je imao prema Ivanu Selaku, pitanja upletenosti malverzacija s pčelarskom zadrugom pa do ovog posljednjeg gdje postoji dokumentacija da je zaista oštetio državu za nekoliko milijuna kuna i činjenice da si je sam dodijelio veći državni stan, sve to bi bilo kojem normalnom premijeru bilo dovoljno da mu se zahvali, a da ne govorim o svim drugim njegovim greškama i komunikacijskim, ali i strukturalnim, koje je imao - istaknula je.
Na pitanje je li ona shvatila da je Banožić za Selaka rekao da je bombardirao Vinkovce, Benčić kaže kako ne može tvrditi što je točno rekao.
- Međutim, to što je rekao i u kojem kontekstu je to rekao je vrlo zabrinjavajuće i trebao bi se, prvo, ispričati. A sa svim ovim drugim u paketu bi trebao otići. To je apsolutno evidentno. Banožić je uz Paladinu prvi sljedeći. Paladina nije trebao ni stupiti, ali dobro - kaže.
Upitana za komentar zdravstvene inspekcije koja je na KB Sveti Duh u slučaju trudnice Mirele Čavajde utvrdila manje proceduralne nepravilnosti, Benčić poručuje kako nju više zanima što će utvrditi interna inspekcija koju je pokrenula sama bolnica.
- Zdravstvena inspekcija gleda je li sve bilo u skladu sa zakonom, ali na upravi bolnice, ne samo ove nego i drugih, je da vide koje stvari u smislu njihovih internih poslovnih procesa mogu poboljšati - rekla je.
Najavila je i kako Možemo u Puli kreće u prikupljanje potpisa za raspisivanje lokalnog referenduma "Za spas Lungomarea", a zbog izgradnje hotela na području parka-šumice uz plažu Lungomare.
- To je jedan od rijetkih neizgrađenih prostora na istarskoj obali dužine oko 40 kilometara, a koji građani koriste za svoje osobne potrebe i provođenje slobodnog vremena i samu plažu tijekom ljeta - rekla je naglasivši kako Možemo nije protiv turističkog razvoja, ali da ta razvoj mora biti održiv.