U povodu predstavljanja mjera za suzbijanje nasilja nad ženama i zaštitu prava djece, predsjednik Vlade Andrej Plenković održavao je u srijedu sastanak s predstavnicima institucija, udruga i inicijativa koje se bave ovim pitanjem.
Predložene su izmjene Zakona o kaznenom postupku, Kaznenog zakona, Zakona o zaštiti nasilja u obitelji, Zakona o sudovima i Obiteljski zakon...
Izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku
Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica rekao je kako bi izmjene zakona o kaznenom postupku trebale omogućiti veća prava žrtava i njihovo osnaživanje.
- Žrtva će imati pravo na pristup službama za podršku dok god postoji potreba za time, pravo na povjerljivu osobu po izboru i pravo na tajnost podataka obvezna anonimizacija svih podataka na temelju kojih se može otkriti identitet žrtve. Izjava žrtve o tome želi li koristiti prava ući će u pouku o pravima ili zapisnik žrtva, a izjavu će moći promijeniti tijekom postupka - najavio je Malenica.
Nadalje, propisuje se pravo žrtve na žalbu protiv rješenja o određivanju, produljenju ili ukidanju mjera.
- Žrtva će imati mogućnost podnijeti žalbu protiv rješenja o izricanju mjera opreza. U odnosu na istražni zatvor, sud će morati razmotriti žalbu ako je žrtva podnese. U slučaju kršenja mjera opreza sud je dužan u roku od 24 sata donijeti rješenje o zamjeni mjera opreza istražnim zatvorom - kaže Malenica.
Dodaje i kako bi se proširili razlozi za uhićenje te će policija moći uhititi okrivljenika kada postoji osnovana sumnja da je prekršio mjeru opreza ili kada žrtva prijavi da krši mjeru opreza.
- Također, prilikom pojedinačne procjene žrtve, tijela kaznenog postupka trebaju posebno uzeti u obzir rizične faktore za eventualno ponavljanje nasilja. Sud će prilikom donošenja odluke mjeri opreza morati uzeti u obzir i očitovanje žrtve o opasnosti za njenu sigurnost. Na odluku Sudu žrtva ima pravo na žalbu - govori Malenica.
Žrtve bi prema izmijenjenom Zakonu trebale moći ostvariti pravo da budu ispitane putem audio-video uređaja.
- Žrtve kojima su utvrđene posebne mjere zaštite, posebno žrtve kaznenih djela protiv spolnih sloboda i nasilja u obitelji bit će ispitivane putem audio-video uređaja. Što se tiče obavještavanje žrtve o izlasku počinitelja na slobodu, precizira se pravo žrtve da bude obaviještena o puštanju okrivljenika na slobodu te će odmah po donošenju odluke Sud morati obavijestiti žrtvu o ukidanju istražnog zatvora. Sud će žrtvu obavijestiti putem policije. Žrtva će dobiti obavijest i poduzetim mjerama zaštite u odnosu na njenu sigurnost - ističe Malenica.
U izmjenama zakona o zaštitnim mjerama predlaže se i minimalno 50 metara udaljenosti.
- Kod izricanja mjere opreza zabrane približavanja sud će morati izreći minimalno 50 metara udaljenosti. U postojećem Zakonu nije propisana minimalna udaljenost. Propisuje se i obligatorno ispitivanje bliskih osoba na dokaznom ročištu. Time se sprječava daljnja viktimizacija žrtava i njihovih obitelji koje su svjedočile nasilničkom činu - objašnjava Malenica.
Izmjene i dopune Kaznenog zakona
Što se tiče Kaznenog zakona, ovo su najavljene novine: uvodi se kazneno djelo teško ubojstvo ženske osobe (femicid), povećavaju se kazne za silovanje i teško kazneno djelo protiv spolne slobode, uvodi se mogućnost određivanja zaštitnog nadzora, posljedice za žrtve utjecat će na odluku o visini kazne, ukida se zastara za teška kaznena djela pedofilije i preciznije će se definirati zakonske odredbe.
- Uvodi se novo kazneno djelo teško ubojstvo ženske osobe, kao novi kvalificirani oblik teškog ubojstva. Za teško ubojstvo žene propisana je kazna od najmanje 10 godina zatvora do dugotrajnog zatvora. Također, povećat ćemo kazne za silovanje i teško kazneno djelo protiv spolne slobode. Za temeljni oblik silovanja kazna se povećava na 3 do 8 godina (umjesto 1 do 5 godina). Za kvalificirani oblik silovanja povećava se kazna na 5 do 12 godina (umjesto 3 do 10 godina). Za teško kazneno djelo protiv spolne slobode povećava kazna zatvora na 5 do 12 go (umjesto 3 do 10 godina) - najavio je Malenica.
Dodaje i da će se proširiti mogućnost zaštitnog određivanja nadzora po punom izvršenju za kaznena djela protiv braka, obitelji i djece, a posljedice za žrtve utjecat će na odluku o visini kazne.
- Proširuju se okolnosti za odmjeravanje kazne. Suci će kod izbora i mjere kazne u obzir, uz propisane okolnosti, morati uzeti u obzir i posljedice koje je pretrpjela žrtva. Time se osnažuju mogućnosti izricanja strožih sankcija za nasilnike - kaže Malenica.
Također, ukida se zastara za teška kaznena djela pedofilije i femicida.
- Ukida se zastara kaznenog progona i zastara izvršenja kazne zatvora za sva teška kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.Time sva kaznena djela iz članka 166. neće zastarijevati. Propisuje se i nezastarijevanje kaznenog progona i nezastarijevanje izvršavanja kazne zatvora za kazneno djelo teškog ubojstva ženske osobe - poručio je Malenica.
Dodaje i da će se u novim zakonskim odredbama preciznije definirati kaznena djela nasilja u obitelji, nametljivog ponašanja i spolnog uznemiravanja.
- Novim definicijama uklanjanju se nedostaci u praksi nametljivim ponašanjem i spolnim uznemiravanjem od sada će se smatrati i kaznena djela djela koja koja nisu nužno bila dugotrajna - rekao je Malenica.
Izmjene i dopune Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji
U izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji uvest će se kazna zatvora za kršenje zaštitnih mjera.
- Za kršenje zaštitnih mjera propisuje se kazna zatvora kao jedina i isključiva kazna. Počinitelju koji prekrši zaštitnu mjeru prema Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji više se neće moći izreći novčana kazna. Sud će kod kršenja zaštitne mjere moći izreći minimalno deset dana zatvor - istaknuo je Malenica.
Također, iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji briše se odredba o spolnom uznemiravanju te ono više neće predstavljati prekršaj, već kazneno djelo.
Kao i kod Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku propisuje se minimalna udaljenost za određivanje zaštitne mjere zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve. Minimalna udaljenost koju će sud moći izreći iznosi 50 metara.
- Proširit ćemo i procesna prava žrtava nasilja u obitelji u prekršajnom postupku. Prava žrtava usklađuju se s pravima iz kaznenog postupka: žrtva ima pravo na lako dostupan, povjerljiv i besplatan pristup službama za podršku nasilja u obitelji dok god postoji potreba, ima pravo na povjerljivu osobu, pravo na informacije o tijeku postupka, informacije o izdržavanju počinitelja, kazne pravo na ispitivanje putem video- audio veze - kaže Malenica.
Planira se i širenje Povjerenstva za praćenje nasilja koji će se povećati s 11 na 15 članova. Uz članove postojeće resornih ministarstva i pravosudnih tijela, u radu povjerenstva sudjelovat će predstavnici akademske zajednice, Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i predstavnici civilnog društva koji se bave zaštitom nasilja u obitelji. Pravilnikom će se dodatno urediti način prikupljanja statističkih podataka o nasilju.
Izmjene i dopune Zakona o sudovima
Što se tiče Zakona o sudovima, uvodi se specijalizacija sudaca za predmete nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.
- Izmjenama i dopunama Zakona o sudovima uvodi se specijalizacija sudaca za rad u predmetima nasilja u obitelji. Zakonom se propisuje da će se godišnjim rasporedom poslova odrediti suci i državni službenici za rad na predmetima nasilja u obitelji. Na takvim predmetima moći će se odrediti suci koji se redovito stručno usavršavanju iz ovog područja i koji pokazuju sklonost za rad na takvim predmetima. Program i način održavanja stručnog usavršavanja propisat će se posebnim Pravilnikom - objasnio je Malenica.
Unaprjeđenje zaštite žrtava nasilja u sustavu socijalne skrbi
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić najavio je i dodatne mjere unaprjeđivanja zaštite žrtava nasilja u sustavu socijalne skrbi kroz izmjene i dopune Obiteljskog zakona, odbacivanja koncepta otuđenja od roditelja, strateških dokumenata, osnivanja alimentacijskog fonda i medijskih kampanja.