Hrvatska danas troši najmanje 29,5 posto energije iz obnovljivih izvora energije, a cilj je projektima zelenog vodika i geotermalne energije taj postotak do 2030. povisiti na 42,5, rekao je u srijedu premijer Andrej Plenković na klimatskom skupu COP29 u Azerbajdžanu.
„Hrvatska je predana dekarbonizaciji svog energetskog sustava i ubrzanju zelene tranzicije”, rekao je Plenković u svom govoru na klimatskom skupu u Bakuu, domaćinu 29. izdanja klimatskog skupa Ujedinjenih naroda.
Poručio je kako su financijska pitanja na toj konferenciji važna, no da je najvažniji resurs vrijeme – „moramo djelovati sada”. U Hrvatskoj su „obnovljivi izvori 2022. činili 29,5 posto naše energetske potrošnje, a taj broj nastavlja rasti”. Projektima poput zelenog vodika i geotermalnih izvora Hrvatska cilja na 42,5 posto energije iz obnovljivih izvora do 2030. godine, najavio je premijer.
Hrvatska ima snažan potencijal za investicije u crpno-akumulacijske hidroelektrane, rekao je premijer.
Naglasio je kako napuštanje fosilnih goriva nije samo dobro za klimu, nego je i ekonomska nužnost jer Međunarodna agencija za energiju upozorava na nadolazeći vrhunac proizvodnje nafte. Plenković je rekao da su hrvatski napori pokazali da ekonomski rast i odgovornost za okoliš mogu koegzistirati. Hrvatski ugljični otisak je daleko ispod prosjeka EU-a, a Hrvatska je osma od 193 članice UN-a po ispunjenju ciljeva održivog razvoja te organizacije.
Hrvatska pomaže i susjednim državama, počevši s Bosnom i Hercegovinom, da osnažuju otpornost na klimatske promjene.
Katastrofalne poplave u toj zemlji, ali i u Španjolskoj i na jugu Hrvatske pokazale su „razoran učinak rasta temperatura”, istaknuo je premijer. Naglasio je da Hrvatska želi ekološki zaštititi 30 posto Jadrana, pa je, upozorivši da je Sredozemlje „jedna od najranjivijih regija”, pozvao na hitno djelovanje. Stoga je pozdravio osnivanje portfelja Mediterana u novom sastavu Europske komisije koji će voditi hrvatska povjerenica Dubravka Šuica.