Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je u ponedjeljak kako je vladin plan da Hrvatska prvi korak ka uvođenju eura, ulazak u tečajni mehanizam odnosno tzv. ERM II, ostvari 2020. godine, kada i predsjeda EU-om. 

POGLEDAJTE VIDEO:

Govoreći na početku konferencije "Strategija uvođenja eura u Hrvatskoj", koju zajednički organiziraju Vlada i Hrvatska narodna banka (HNB) Plenković je istaknuo da ova Vlada ima iskustva s procesom pristupanjem EU i da je "osjećaj identifikacije i vlasništva ovog procesa je duboko ukorijenjen u ključnim ljudima koji su sada nalaze na odgovornim dužnostima u Vladi, pa i na čelu HNB-a".    

PRATITE KONFERENCIJU UŽIVO:

- Hrvatska kao najrecentnija članica EU ima dva politički ključna cilja – postati dio Schengenskog prostora, odnosno da budemo spremni za političku odluku o tome tijekom 2019. godine, a drugi je cilj pristupanje eurozoni - kazao je Plenković.

- Ne želim danas licitirati s datumom kada bismo to htjeli. Ono što mislim da je realno i na čemu ćemo raditi je da godina 2020., kao godina predsjedanja Hrvatske Vijećem EU, bude godina u kojoj će Hrvatska prema našem planu, namjerama i intencijama biti dio onoga što se naziva ERM II (tečajnog mehanizma) - naglasio je premijer.

- Uvođenje eura smatram važnim strateškim ciljem zbog kojeg je Vlada usmjerena na nastavak provedbe odgovorne ekonomske politike - stoji u uvodnoj riječi. 

- Ono što nam je najbitnije su radna mjesta, regionalni i gospodarski razvoj. Hrvatska ima dva važna koraka. Jedan je postati dio schengenskog prostora. Drugi element je tema današnje konferencije, a to je pristupanje euro području - najavio je premijer.

- Euro donosi globalni, politički i ekonomski kredibilitet. Vidim ga kao instrument gospodarskog rasta i veće zaposlenosti. To je prilika koju moramo iskoristiti i za koju se moramo dobro pripremiti - rekao je premijer.

- Građani će uvođenje eura osjetiti na konkretan i opipljiv način. Treba otkloniti mit da ćemo dobiti europske cijene, a da će nam ostati hrvatske plaće - kaže Plenković i dodaje da  će se posvetiti velika pozornost na zaštitu potrošača, prvenstveno dvojnim iskazivanjem cijena.

Dodao je i da ovom konferencijom započinje široka javna rasprava o uvođenju eura koja će poslužiti da u tom procesu zemlja ide obazrivo, odlučno, otvoreno i transparentno te da se uklone svi strahovi i nedoumice o toj temi.

- Ispunjavajući Nacionalni program reformi, preuzimajući novu pravnu stečevinu, bolje apsorbirajući EU sredstva, učinit ćemo napore da Hrvatska postane, rekao bih, u jednom dvomandatnom razdoblju Vlade i Sabora i članica eurozone - istaknuo je Plenković, dodajući da već gotovo i ispunjavamo kriterije za to.

Podsjetio je i da je Hrvatska je u svom ugovoru o pristupanju već rekla, što se tiče volje građana, "da" i eurozoni, a da u njoj još nismo jer nismo ispunili sve kriterije, a ne jer politički to trebamo odlučiti.

>>> Strategiju za uvođenje eura i popratne dokumente pogledajte ovdje

Sever očekuje rast plaća

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS)Krešimir Sever osvrnuo se u ponedjeljak na planove za uključivanje Hrvatske u eurozonu i prihvaćanje eura rekavši da ne očekuje zbog toga rast cijena već da će plaće, koje već sada polako rastu, nastaviti rasti ulaskom u eurozonu.

Komentirajući izjavu premijera Andreja Plenkovića da s uvođenjem eura neće doći do porasta cijena uz očuvanje hrvatskih plaća, Sever je izrazio očekivanje da će plaće rasti puno prije ulaska u eurozonu, jer su stvoreni svi preduvjeti da plaće rastu već ove, a i sljedećih godina.

Sever ne očekuje ni značajan rast cijena, jer su u Hrvatskoj cijene već porasle kada se iz njemačke marke prelazilo na euro, kada se i dogodio skok cijena.

"S obzirom da već sada imamo cijene koje su unutar prosjeka Europske unije, ne očekujem da bi se ulaskom u eurozonu moglo dogoditi značajno povećanje cijena", rekao je na marginama konferencije na kojoj je predstavljena strategija uvođenja eura u Hrvatskoj.

Dodaje kako se Hrvatska još treba prilagoditi tom procesu, koji će trajati pet do sedam ili više godina, do kada se očekuje stabiliziranje gospodarstva. Ulazak u eurozonu, ocijenio je, doprinosi i stabiliziranju kredita, a Sever očekuje da će se nastaviti rast plaća koji jedini može jamčiti razvoj u zemlji.

"Očekujemo stabiliziranje gospodarstva, ali ne tako da konkurira malim plaćama, niskom cijenom rada i niskim razinama tehnologije, nego da povisimo razinu tehnologija, što će i donijeti rast plaća", rekao je.

Prokomentirao je i slučaj Agrokor kazavši da ne očekuje velik broj otkaza zbog restrukturiranja tvrtke. "Tu se radi o tvrtkama koje imaju svoje tržište i očekujemo pronalaženje sustava koji će sve stabilizirati", kaže Sever.

Grčić: Hrvatska još nije dovoljno konkurentna

Branko Grčić (SDP) složio se s premijerom, ali i guvernerom HNB-a da su pozitive strane uvođenja eura uklanjanje valutnog rizika s obzirom na to da su građani, ali i poduzeća zaduženi uglavnom u eurima. Tu je i očekivani pad kamatnih stopa. S druge strane rizici su vezani za gubitak tečaja kao instrumenta ekonomske politike posebno u smislu poticanja izvoza te lagani rast cijena. 

- Hrvatska još nije dovoljno konkurentna i naš potencijal rasta je manji od drugih zemalja. I to je nešto što generalno zabrinjava. I MMF je upozorio da su Hrvatskoj potrebne strukturne reforme kojih nažalost u ovom trenutku nema i o njima se ne govori, jer su neke druge teme zauzele prostor. Daljnje jačanje gospodarstva je ono što će stvoriti uvjete da rastu plaće, a samo uvođenje eura budite uvjereni neće bitno utjecati na plaće građanima - ustvrdio je Grčić.

Savić: Moramo biti svjesni rizika

Zvonimir Savić iz HGK kao nedostatak ulaska u eurozonu naveo je gubitak monetarne suverenosti odnosno mogućnost samostalnog vođenja monetarne politike, a napomenuo je da postoji i bojazan da će doći do laganog rasta cijena kao posljedica uvođenja eura. Pozitivne strane su, kaže, eliminiranje transakcijskih troškova konverzije i smanjivanja valutnog rizika, što je važno za gospodarstvenike i poduzetnike koji posluju s eurozonom. 

- Puno su veće prednosti, ali moramo biti svjesni rizika jer države koje su uvele euro puno stvari koje su očekivale nisu ispale tako. Svaka država mora samostalno paziti kada uvesti euro  i koje prednosti može očekivati. Bitno je da država pažljivo definira kada će ući u eurozonu. Država mora biti stabilna i pripremiti svoje gospodarstvo - rekao je Savić. 

Smatra da Hrvatska za dva mandata Vlade i Sabora koji su neki okvir za uvođenje eura možemo odraditi domaću zadaću. 

- Imamo države poput Slovačke i Slovenije s kojima se možemo uspoređivati. Postoji prostor da od njih naučimo što treba napraviti da bi ulazak u eurozonu bio što bezbolniji - zaključio je Savić.