Nakon Ploča i Zadra, možemo reći da i Rijeka ima autocestu do same obale. Rijeka će, nakon što se izgradi još 300 metara ceste od središta Rijeke i Trga Žabice do Zagrebačke obale, biti jedan od rijetkih mediteranskih gradova koja je uspješno riješila sve svoje prometne probleme. Projekt DC 403 mijenja sve, Zagrebačku obalu čini smislenom i učinkovitom, korisnom u prometnom smislu i smislu jačanja Rijeke i Hrvatske i daljnjih investicija u riječku luku - rekao je Plenković na današnjem svečanom puštanju u promet nikad kraće, a najskuplje ceste u Hrvatskoj vrijedne 70 milijuna eura.
Dodao je da je riječ o još jednom fascinantnom građevinskom pothvatu s puno vijadukata i tunela te zahvalio svima koji su sudjelovali u izgradnji, kao i građanima Rijeke, posebno onima koji žive uz prometnicu te su strpljivo prtaili njezinu izgradnju. Složio se i da bi se cesta mogla zvati Mediteranska cesta, kako je predložio riječki gradonačelnik Marko Filipović.
- Riječani će izabrati kako će se cesta zvati, a meni je Mediteranska jako simpatična, Rijeka je kao europski grad kulture pokazala što je to hrvatski Mediteran - kazao je premijer. Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković kazao je da je izgradnja DC 403 u gospodarskom, prometnom i građevinskom smislu jedan od najvećih poduhvata u posljednje vrijeme. - Nije ovo HDZ-ov projekt, ovo je nadstranački projekt, koji je Rijeci bio potreban - naglasio je Butković dodavši da će cesta pridonijeti ostvarivanju cilja da se u riječkoj luci prekrcava više od milijun kontejnera na godinu. Ocijenio je da je riječ o impresivnom građevinskom projektu s puno tunela i vijadukata, da se Hrvatska snažno infrastrukturno razvija te je i to dio plana da se u ovom desetljeću riješi sve što je strateški bitno s mrežom cesta i brzih cesta.
Podsjetimo, ugovor o financiranju izgradnje DC403 potpisan je 2019., 85 posto financiralo se iz EU fonda za regionani razvoj, a ostatak su investirale Hrvatske ceste i autoceste. Na prometnici koja će Rijačne spasiti od prometnih kolapsa, radio je cijeli tim ljudi iz domaće tvrtke GP Krk, sarajevske građevinske tvrtke Euro-Asfalt i slovenskog kolektora. Tri godine teška mehanizacija svakodnveno je udarala non-stop, a najveći izazov bio je tunel dug kilometar i 250 metara.
Najava njegove gradnje zvučala je kao znanstvena fantastika jer je ukopan pod urbanu džunglu, pod gomilu zgrada i samo 20 metara pod najveće riječke nebodere. Upravo je ta, iznimno zahtjevna trasa kojom prolazi razlog njene skupoće, budući da se najvećim dijelom nalazi "ni na nebu, ni na zemlji", prolazeći 1,3km dugim tunelom Podmurvice, vijaduktima Pioppi i Mlaka, dugim 316 i 144m te željezničkim podvožnjakom dugim 60-tak metara, uz brojne usjeke i potporne zidove izgrađene duž trase.
Njenom izgradnjom povezuju se dva riječka kvarta, tj. obilaznica od čvora Škurinje do centra grada i novog kontejnerskog terminala riječke luke, čiju će konkurentnost dići. Nakon današnjeg puštanja u promet vozači će odahnuti. Navedena cesta integralni je dio projekta novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali, koji se povezuje s riječkom zaobilaznicom (A7) i mrežom hrvatskih autocesta, ali i puno više.
Njezinom izgradnjom Rijeka dobiva novi ulaz izravno s autoceste u zapadni dio središta grada, na način na koji je prethodno taj dio s autocestama povezan izgradnjom ceste DC 404, koja je ujedno i pristupna cesta za kontejnerski terminal na Brajdici. Radi se o brzoj prometnici, koja prolazi gusto naseljenim područjem grada, sa dvije svrhe od kojih prva podrazumijeva povezivanje novog lučkog terminala – Zagrebačke obale s autocestom, a druga povezivanja naselja Škurinje – Podmurvice – Mlaka. Ukupna duljina ceste je oko 3 km, s dva čvorišta i oko 500 metara spojnih cesta. Širina ceste je promjenjiva, na najvećem dijelu trase trotračna, dok su spojevi na mrežu gradskih ulica izvedeni s dvije trake. Time je oko gradskog središta stvoren svojevrsni prsten s direktnim izlazima na autoput, što će uvelike rasteretiti gradske prometnice i smanjiti gužve. Puštanjem u promet, Rijeka dobiva cestovno prometno rješenje kakvo ima malo gradova u Hrvatskoj, posebno onih na obali Jadrana. Osim toga, njenom izgradnjom izravno se povezuje novi terminal na europsku autocestovnu mrežu, što je i cilj projekta. Zajedno sa željezničkim projektom, nova državna cesta čini okosnicu multimodalnog povezivanja.