Iako je premijer Andrej Plenković prije mjesec dana najavio razgovore o smanjenju plaća u javnom i državnom sektoru, pregovori sa sindikalnim središnjicama još nisu počeli. Problem je što Vlada ne želi navući veliki bijes u javnom sektoru, novo nezadovoljstvo državnih službenika, zaposlenih u zdravstvu, policiji i vojsci u trenutku kada vlada već velika napetost u društvu zbog restriktivnih mjera u borbi protiv korona virusa.

Neki ekonomisti bliski Vladi zato i ocjenjuju da neće biti nikakvih prevelikih drastičnih rezova, pogotovo jer je Vlada odlučila upumpati milijarde kuna u pomoć privatnom sektoru. Kako da vi nekome pravdate štednjom i nužnošću rezanje plaće od 5500 kuna u državnoj službi, a istovremeno dajete 4000 kuna za radnika u privatnom sektoru koji sjedi doma – opisuje slikovito tu dilemu naš sugovornik.

Neke opsežnije reforme sigurno neće biti pred izbore, tako da otpada bilo kakvo sustavno i promišljeno smanjivanje javnog sektora ili toliko najavljeno plaćanje po učinku, platni razredi, ocjene, pošteniji koeficijenti koji bi isto vrednovali sva radna mjesta. Sve ono što nije provedeno u zadnje četiri godine, neće biti provedeno niti pet mjeseci prije izbora. A Vlada ipak mora pokazati da se i javni
i državni sektor treba nečega odreći kako bi utišala kritike da država i dalje ne radi na štednji i da dok privatni sektor grca u problemima, javni nema praviše brige.

Vladi i HDZ-u je porastao rejting i bilo kakvi mučni pregovori sa zaposlenima, samo bi navukao bijes zaposlenika i nezadovoljstvo dijela javnosti. Plenković bi pošto-poto htio izbjeći takav scenarij pred izbore.

- Želimo napraviti kompromis sa sindikatima, dakle da se sve postigne dogovorom, a ne jednostranim smanjivanjem. Kada vidite neke njihove čelnike kako govore da se ne trebaju ničega odreći, pitate se u kojem svijetu žive – kaže nam drugi sugvornik upućen u pripremu planova.

Vlada je dodatno otežala i praćenje mase plaća koje se izdavaju iz proračuna za javni i državni sektor. Tako se primjerice u proračunu navodi da je 2018. za to trošeno 28 milijardi kuna, 2019. godine 29 milijardi kuna.. A samo dogovorene povišice ove godine su oko dvije milijarde kuna. U konačnicu su neke procjene, kada se zbroje svi efekti, pokazuju da bi se za plaće sljedeće godine moglo izdvajati i više od tri milijarde kuna više nego 2019. godine.

Foto: Igor Kralj/PIXSELL Ono što će sigurno želi ukinuti su dodaci poput božićnica i regresa, te ukidanje najavljene povišice od lipnja. Ali svi napominju da će daljnji razvoj s plaćama nakon toga ovisti o tome koliko će korona kriza potrajati, koliko novca će stići od EU za pomoć, hoće li trebati produžiti mjere pomoći i nakon srpnja....

- Ako iz smanjenja plaće vojsku, policiju, zdravstvo i učitelje, te najniže plaće državnih službenika ostaje jako malo prostora. – kaže nam još jedan sugovornik iz Vlade. Teško da će se ići na rezove koji bi donijeli uštede veće od dvije – tri milijarde kuna godišnje.
Također, kako nam je potvrđeno, smanjivat će se plaće i zastupnicima, dužnosnicima i drugomvodećem osoblju baš kako bi se u javnosti ostavilo dojam da su 'političari krenuli od sebe'. Rezat će najvjerojatnije i novac političkim strankama za koje se godišnje izdvaja 58 milijuna kuna.

S time će se kupiti i politički mir barem na kratko i čekati kako će se kriza razvijati. Da bi drastično rezanje plaća moglo donijeti više štete nego koristi, smatra i predsjednik Zoran Milanović. U nedavnom intervjuu za N1 je rekao da je i on bio za to da se definira kome u javnom sektoru treba smanjiti plaće. Ali ga je pokolebala analiza Instituta za javne financije.

Analizu na koju se pozvao je izradilo četiri autora s Instituta za javne financije: Slavko Bezeredi, Vjekoslav Bratić, Josip Franić i Ivica Orban. Razradili su i četiri scenarija s brojem zaposlenih i smanenju plaća, a u njima nije obuhvaćena lokalna uprava, državne tvrtke, lokalne tvrtke, ustanove...Prvi scenarij uključuje svih 356.000 zaposlenih u sektorima: znanstveno istraživanjei razvoj, javna uprava i obrana, socijalno osiguranje, obrazovanje, zdravstvena zaštite, socijalna skrb sa smještajem i bez njega. Drugi isključuje 94.000 zaposlenih u zdravstvu, policiji i vojsci s obzirom na najave da njima zbog borbe s korona virusom ne treba smanjiti plaće.

U oba je scenarija pretpostavljeno smanjenje bruto plaće zaposlenika po progresivnoj stopi. To znači da za plaće do 4500 kuna nema smnjenja, a nakon toga rez plaća postupno raste sve do 40 posto smanjenja za plaće iznad 36.500 kuna. Ministar rada Josip Aladrović je, inače, već ranije rekao da će oni s najnižim plaćama biti zaštićeni od smanjenja.

U analizi se navodi da je trošak cjelokupne plaća za svih 356.000 zaposlenika s doprinosima, porezom i davanjima je 42,9 milijardi kuna. Takvim progresivnim rezanjem bi taj trošak pao za 4,2 milijardi kuna, na 38,7 milijardi kuna. Međutim, zbog smanjenja bruto plaće pali bi i prihodi od doprinosa na plaću (za 583 mil. kn), doprinosa za I. stup mirovinskog osiguranja (za 551 mil. kn) te od poreza na dohodak i prireza (za 838 mil. kn). Dakle, ušteda za proračun opće države ne bi iznosila 4,3 mlrd. kn, koliko iznosi pad ukupne mase bruto plaća, već 2,3 mlrd. kn godišnje ili oko 190 milijuna kunavmjesečno, navode u IJF-u.

* Cijelu analizu Ivana Pandžića pročitajte u novom broju tjednika Express koji je na kioscima od petka, 24. travnja