Svaki sat se u Hrvatskoj ovrši 160 ljudi, a dug građana raste 1500 eura u minuti. Godišnji iznos ovrha u Hrvatskoj iznosi 700 milijuna eura, a to znači da bi kovanicama od jedne kune tim iznosom mogli pet puta opasati cijelu vanjsku granicu Hrvatske.

Te slikovite podatke iznio je Sarajko Baksa, član predsjedništva udruge Blokirani, na okruglom stolu tjednika Express i Hrvatske udruge banaka pod nazivom “Blokade računa građana: Od činjenica ka mogućim rješenjima.” Velimir Šonje iz Arhivanalitike predstavio je analizu koja pokazuje da se u zadnje tri godine povećao dug blokiranih građana za 14 milijardi kuna i premašio iznos od 42 milijarde. Dosad je bio nepoznat podatak da tek 10.000 ljudi drži 63 posto ukupno blokiranog duga. Svi oni su dužni više od pola milijuna, a svi su se složili da za njih ne treba raditi mjere jer se očito ne radi o socijalno ugroženoj skupini.

- Osnovna zadaća je novim zakonom smanjiti troškove ovrha i napraviti ih pravednijima. Da za manje dugove bude i manji trošak. Želimo da i dužnik i vjerovnik znaju što ih čeka, a ispitat ćemo i svrsishodnost javnih bilježnika u procesu - najavio je novosti Igor Vidra, načelnik Sektora za propise građanskog i trgovačkog prava iz Ministarstva pravosuđa.

To znači da za dug od 100 kuna dužnik neće više plaćati i tisuću kuna dodatnih troškova za odvjetnike, javne bilježnike, naknade i poreze.

Sutkinja Zorka Čačić Zagrajski je istaknula da javni bilježnici nisu rasteretili, nego opteretili sudove, te da često puštaju i neuredne ovrhe samo kako bi naplatili svoje naknade. Ona ističe da se na sudu stalno povećava broj malih sporova, a da ljudi ne znaju ni koliko točno duguju zbog dodatnih odvjetničkih troškova.

- U Zagrebu imate jedinstvenu uplatnicu za odvoz otpada, vodu i komunalnu naknadu. Iako ste dobili jedan račun od 300 kuna, ako ga ne platite, onda dobivati tri ovrhe sa svim troškovima. To jednostavno nema smisla - rekla je Čačić Zagrajski. Većini građana sporna je i naknada Fini na koju vas nitko u procesu ovrhe ne upozorava te zapravo ni ne znate kolika je, a ovrha se ne može zatvoriti dok i to ne platite. Riječ je o nekoliko stotina kuna, no u cijelom procesu ljudi je jednostavno smetnu s uma. A računom ćete se moći koristiti tek kad i za to novac ostavite na računu. Ako ste u minusu u banci, morate tražiti i potpisati odobrenje da se mogu naplatiti iz tog iznosa. Inače, najlakše je stanje ovrha pratiti ako ste u sustavu e-građanina.     

1. Prvi korak je banka, pa Fina

U banci vam mogu reći da ste ovršeni, no ne i tko vas je te za koliko novca blokirao. Taj podatak saznajete u Fini.

2. Javite se onome kome dugujete

Koliko god da je ta situacija neugodna, najbolje se obratiti tvrtki kojoj dugujete te pokušati dogovoriti deblokadu i plaćanje na rate.

3. Već sutradan vas mogu odblokirati

Većina tvrtki će vam izaći u susret, ali tad morate dogovoriti i plaćanje bilježnika, naknade Fini...

4. Neke banke ne blokiraju kartice

RBA, primjerice, kod blokada ne blokira MasterCard i Visu. Druge banke blokiraju, pa vas i to saznanje može spasiti.

5. Provjerite koliko traje

Za stare ovrhe primjenjuje se stari ovršni zakon pa provjerite iz koje godine je vaša blokada