Hrvatsku u 2025. čeka slabiji rast plaća u odnosu na 2024., manji rast BDP-a, pad osobne potrošnje te samim time i pad stope inflacije, smanjenje nezaposlenosti te rast uvoza i izvoza.
To proizlazi iz prognoza Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i njihova glavnog ekonomista Hrvoja Stojića, koji se služio podacima Eurostata. U odnosu na 2024., kad je rast BDP-a bio 3,5 posto, prema prognozama HUP-a, taj se rast smanjuje na 2,8 posto u 2025. godini.
- Izvoz se treba oporaviti, dok će uvoz ubrzati tempo. Inflacija se treba smanjiti s 3,8 na 2,8 posto te će ostati iznad prosjeka EU. Plaće trebaju nastaviti rast po stopi od 7 posto u 2025. dok su 2024. rasle 15 posto - navodi Stojić.
Kaže i kako javni dug može nastaviti trend pada s 59,7 na 57,7 posto.
- Turizam raste brže od prosjeka EU, no za budući realni rast potrebne su investicije u turizmu. Glavna prijetnja nam je pad kupovne moći gostiju s naših emitivnih tržišta ako dođe do recesije u EU - navodi Stojić.
Što se tiče nezaposlenosti, ona bi se u 2025. trebala smanjiti s 5,6 na 5,4 posto.
'Nismo proveli važne reforme'
Ekonomski analitičar Petar Vušković u razgovoru za 24sata navodi kako nas iduće godine očekuje rast ekonomskih aktivnosti, ali ističe i kako će doći do usporavanja ekonomije.
- Procjene govore da bi u odnosu na 2024. godinu rast mogao iznositi do 1 postotnog boda. Razlog usporavanja ekonomije je nemogućnost održavanja stope rasta plaća od 15 posto, koliko je taj rast iznosio u 2024. godini. Teško je da se može više ikad očekivati takav rast plaća. Pretpostavka je i da će se smanjiti kreditiranje građana - ocjenjuje Vušković.
HNB je, naglašava, već izvijestio o rizičnosti mnogo potrošačkih kredita.
- Sukladno tome, za očekivati je smanjenje osobne potrošnje, a to će naposljetku usporiti inflaciju na 2,8 posto u odnosu na tekuću godinu, kad je zabilježena godišnja inflacija od 3,8 posto. Unatoč usporavanju ekonomije, Hrvatska će i dalje biti u razredu najbrže rastućih ekonomija u Europi. Treba znati da smo iskoristili vrijeme od pandemije za nagli rast standarda, koji se dobrim dijelom oslanjao na europski novac, ali jesmo li stvorili preduvjete za dugoročni razvoj, primjerice pozamašniji rast investicija i izvoz, to će vrijeme pokazati - smatra Vušković.
S obzirom na to da još, ističe, nismo proveli neke važne reforme (zdravstvo, mirovinski sustav, demografska politika, tržište rada). Hrvatsku ekonomiju uspoređuje s izgledom bodybuildera.
- Ima lijepe mišiće oblikovane steroidima, ali je stvarna snaga upitna. Unatoč svim projekcijama postoji jedna varijabla koja je ključna. Ona treba biti glavna sastavnica svih analiza. To je osigurati mir, odnosno izbjeći bilo kakvo proširenje rata u Europi. Premda u osnovi politički, to je i najveći ekonomski izazov - zaključuje Vušković.