Povjerenik Europske komisije za proširenje Oliver Varhelyi još je 2020. rekao kako bi htio da do kraja njegovog mandata najmanje jedna država iz regije zapadnog Balkana bude spremna za članstvo u EU-u.
„Vjerujem da će to biti Crna Gora“, rekao je u četvrtak, podsjećajući povjerenika na njegovu izjavu, Tonino Picula, izvjestitelj za tu zemlju, prilikom izglasavanja izvješća u Europskom parlamentu u Bruxellesu.
Mandat aktualne Europske komisije traje do 2024. godine. Picula je u govoru o izvješću na plenarnoj sjednici podsjetio da je Crna Gora otvorila sva poglavlja te da gotovo 80 posto njenih građana podržava članstvo u EU-u.
U tom dokumentu, usvojenom s 506 glasova 'za', 50 'protiv' i 35 odsutnih, zastupnici pozdravljaju predanost Crne Gore prema europskoj integraciji, no izražavaju i žaljenje što od 2017. nije zatvoreno nijedno od 33 poglavlja, čime se usporava dotadašnji dobar put te zemlje koja je najviše odmakla u pregovorima na zapadnom Balkanu.
Izvješćem se poziva sve parlamentarne stranke u Crnoj Gori da nadiđu trenutnu politiziranu političku klimu, što je ključno za postizanje političke stabilnosti i dovršetka reformi u ključnim sektorima poput izbornih i pravosudnih zakona te borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije.
Zastupnici su pozdravili novu manjinsku vladu u Podgorici, sastavljenu od proeuropskih stranaka, posebno nakon ruske invazije na Ukrajinu i nastavku ruskog utjecaja na crnogorsku politiku.
Politička odlučnost vlade aktualnog, 36-godišnjeg crnogorskog premijera Dritana Abazovića, mogla bi ubrzati reformski proces, smatraju zastupnici koji pozdravljaju i usklađenost vanjske i sigurnosne politike Bruxellesa i Podgorice. Crna Gora je osudila rusku agresiju i u potpunosti podržala europski paket sankcija Moskvi.
U izvješću se ohrabruje Europska komisija da razmotri financijsku pomoć zemljama zapadnog Balkana koje su se pridružile sankcijama kako bi se ublažio njihov negativni utjecaj.
Zastupnici u izvješću izražavaju zabrinutost zbog sve većih kampanja dezinformacija, kibernetskih i hibridnih prijetnji iz Rusije, ali i Kine, pa naglašavaju da se inozemno miješanje može voditi i kroz instrumentalizaciju vjerskih institucija. Crna Gora proteklih je godina bila poprište spora između Crnogorske (CPC) i Srpske pravoslavne Crkve (SPC) koji je rezultirao masovnim prosvjedima i promjenama političkog krajolika.
Hrvati u Boki Kotorskoj
Picula je ocijenio kako je proteklu, 2021. godinu, na koju se izvješće odnosi, u Crnoj Gori obilježila politička blokada na unutarnjem planu i politička stagnacija na europskom putu, te da je trajni interes Rusije da destabilizira regiju dodatno je izražen baš u Crnoj Gori, stoji u priopćenju zastupnika.
U kontekstu odnosa Hrvatske i Crne Gore, izvješće poziva crnogorske vlasti da priznaju tradiciju i kulturnu baštinu hrvatske zajednice u Boki kotorskoj te potiče na rješavanje bilateralnih sporova sa susjednim zemljama.
U raspravi je sudjelovala i zastupnica Željana Zovko, potpredsjednica Odbora za vanjske poslove (AFET), koja je rekla da je nedavno „imala priliku osobno se uvjeriti u opredjeljenje i odlučnost vlasti i građana Crne Gore da napreduju na europskom putu“, pozvavši također na novi poticaj u usporenom napretku Podgorice.
I ona je u svom govoru pozdravila formiranje nove vlade u kojoj sada sudjeluju i političke stranke etničkih manjina. „Ovo je veliki iskorak u poštivanju prava manjina u Crnoj Gori, ali ostaje još dosta toga za napraviti”.
Zovko je pozvala na veći angažman na poštivanju jezika, kulturne baštine i tradicije lokalnih zajednica, posebice hrvatske zajednice u Boki Kotorskoj.
Europarlamentarac Tomislav Sokol, zamjenski član u Izaslanstvu u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje EU-a i Crne Gore, također se zauzeo za prava autohtone hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori, ali i upozorio na neprihvatljivu ideju ‘srpskog sveta’.
„Ono što i dalje opterećuje Crnu Goru jesu djelovanja antieuropskih političkih snaga koje dovode u pitanje samo postojanje crnogorske nacije i identiteta. Ovakve neprihvatljive ideje koje dolaze iz Beograda dio su hegemonističkog koncepta ‘srpskog sveta’, a podržavane, u velikoj mjeri, od strane Rusije. Stoga je ključno da se crnogorska vlast odlučno suprotstavi ideji ‘srpskog sveta’, a na nama je da Crnoj Gori ponudimo pomoć i jasnu europsku perspektivu“, rekao je Sokol.
On je pozdravio i činjenicu da hrvatska nacionalna manjina ima svog predstavnika u izvršnoj vlasti. Riječ je o Adrijanu Vuksanoviću, predsjedniku Hrvatske građanske inicijative koji je postao ministar bez portfelja.