Saborski dan počeo je stankom koju je tražio nezavisni zastupnik Stipe Petrina. Za saborskom govornicom ustvrdio je da u sudstvu vlada nezakonje i korupcija, da postoji opravdana sumnja da suci šibenskog Općinskog i Županijskog suda nezakonito sude. Tvrdi da je 13 sudaca Županijskog suda "uhvaćeno u nedozvoljenim aktivnostima" od banalnih slučajeva do najgorih kaznenih djela.

Petrina je naveo da je na istom sudu osuđen u dva predmeta, koji kaže, nemaju veze sa zdravom pameću, a naveo je i da su oba predmeta pala na Europskom sudu za ljudska prava. Pojedine suce Županijskog suda u Šibeniku poimenice je prozvao.

Nakon što ga je predsjedavajući upozorio da mu je isteklo vrijeme, Petrina je najavio da će sutra i prekosutra nastaviti upozoravati na nezakonje u hrvatskom sudstvu. Na tu temu sazvao je i tiskovnu konferenciju u Saboru. 

U Velikoj vijećnici potom se krenulo na raspravu o izvješću o radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa u 2014. godine. Potegnulo se pitanje pokretanja postupka protiv predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović jer je sredstva dobivena kao naknadu za izbornu promidžbu prvo uplatila na račun HDZ-u, a koji je potom podijeljen u humanitarne svrhe. Podsjetimo, Povjerenstvo ispituje je li predsjednica povrijedila načelo obnašanja javne dužnosti. 

Đakić: Predsjednicu se istražuje iako nema sukoba interesa

Josip Đakić (HDZ) upozorio je da se predsjednicu istražuje iako u tom slučaju ne postoji sukob interesa. 

- Povjerenstvo želi raspraviti to što je predsjednica, kako su prenosili mediji, tijekom prošle godine aktivno odlučivala o tome kome će taj novac uplatiti te nazočila uručivanju donacije. I to je krimen. Krimen koji nije opisan kako je to utjecala, kako je to odlučivala. Mislim da apsolutno ne postoji pravo i mogućnost Povjerenstva da u takvim situacijama kada nema mogućnost kažnjavanja, nema čvrstih dokaza da se osuđuje da je surađivala sa bivšom strankom što nije smjela - poručio je Đakić. 

Čelnica Povjerenstva uzvratila mu je da o tom slučaju ne može govoriti jer je on u tijeku, a napomenula je da 
odluka javno objavljena na internetskim stranicama Povjerenstva iz koje se može iščitati razlozi na koje se Povjerenstvo poziva.

Richembergh: Šalje se poruka da postoje dodirljivi i nedodirljivi

Goran Beus Richembergh (HNS) uzvratio je Đakiću da nije dobro da se predsjednica odmah javno suprotstavila odluci Povjerenstva. 

- Time se šalje poruka da postoje dodirljivi i nedodirljivi. Ako se pokaže da je postupak bez osnove to će biti najbolja obrana predsjednice države, ali to nije njezino odricanje prava Povjerenstvu da raspravlja o tome kako ona raspolaže novcem koji je dobila iz držanog proračuna - poručio je Beus Richembergh. 

Replicirao mu je Đakić kojeg smeta što se jedan humani potez odnosno gesta predsjednice pretvorila hajku na isti dan kada je bila odluka o jednom drugom visokom dužnosniku. Naveo je da je predsjednica postupila moralno i etički jer novac nije ostavila sebi i obitelji nego ga je darovala u humanitarne svrhe. 

- To očito nekome smeta - ustvrdio je Đakić. 

HNS-ovac je uzvratio da je predsjednica, ako je već željela imati posrednika, novac umjesto vlastitoj stranci mogla prebaciti na nepolitičku humanitarnu organizaciju.

Saucha: Trebali bi uvesti registar prijatelja

Tomislav Saucha (SDP) u raspravi je ustvrdio da bismo možda trebali uvesti Registar prijatelja, kako bi se znalo tko je dužnosnicima prijatelj na početku mandata, a tko na kraju. Napomenuo je da dužnosnici izborom na javnu funkciju moraju biti svjesni da time pristaju na set pravila te da im od tog trenutka javni interes mora biti na prvom mjestu. 

- Moramo shvatiti da javnost ima pravo znati koliki su nam prihodi, koliko imamo nekretnina, kakav auto vozimo, kakve satove nosimo na ruci, kakve torbice nosimo, jesu li prave ili lažne, koliko koštaju, tko nam plaća i organizira kakve zabave. Tu nema skrivanja - smatra Saucha. 

Podsjetio je i da zakon definira i primanje darova dužnosnika. Brani im se primanje darova vrednijih od 500 kuna, no ima propisan izuzetak kada se radi o darovima koji se izmjenjuju između članova obitelji, rodbine i prijatelja.

- Pokrenuo bih inicijativu da razmislimo da se donese na početku našeg mandata i jedan registar prijatelja pa da onda svi znaju s kojim prijateljima mi ulazimo u mandat, s kojim prijateljima završavamo. Mislim da je to vrlo bitna stvar jer evo dešava se u našim mandatima da nam neki prijatelji naprave neku uslugu. Recimo npr. organiziraju nam proslavu rođendana. I sada mi uvjeravamo da bez obzira što je to bio dar veće vrijednosti od 500 kuna da je to u redu jer tu se radilo o našem dobrom prijatelju. Dakle, ja bih volio da se definira dakle što to znači dobar prijatelj. Da li recimo, evo tu je bio konkretan primjer jedne vrlo visoke hrvatske dužnosnice možda i najviše i jednog nogometnog menadžera, predsjednica jednog nogometnog kluba. Da li su oni zaista dobri prijatelji, da li su oni samo poznanici. A dokle to prijateljstvo seže i od kad - predložio je Saucha. 

Irena Petrijevčanin Vuksanović (Hrid) podsjetila kako Sabor nikada nije Povjerenstvu odgovorio tko su sve državni dužnosnici koji se imenuju u parlamentu, pa vjeruje da je Povjerenstvo dobro radilo u okviru svojih ograničenih ovlasti.

- Povjerenstvo ima određene probleme, ali za koje nije samo odgovorno. Neke institucije koje bi mu trebale olakšati posao, a među kojima je i Sabor nisu to učinile. Druge su im srezale ovlasti, konkretno Ustavni sud, a treće im nisu dostavile recimo na vrijeme podatke koje su tražile, konkretno Porezna uprava. Vlast još uvijek nije dala odgovor na pitanje tko su sve državni dužnosnici da bi kao takvi podlijegali Zakonu o sprječavanju sukoba interesa. Tako bi neki ljudi rekli da je Povjerenstvo samo osnovano zbog pritiska EU - rekla je. 

Petrijevčanin Vuksanović upitala je i zašto se ne daju ovlasti povjerenstvu kakve bi trebali imati. 

- Ne treba Povjerenstvo glumiti Uskok ili DORH, ali nismo Danska ili Finska pa da imamo jako dobre antikorupcijske zakone. Rekla bih da je Povjerenstvo svedeno na nekog pukog djelitelja packi političarima - izjavila je.