Zašto je Europska komisija stala na stranu Beograda u sporu s Hrvatskom? Može li Srbija biti balkanski žandar koji sudi hrvatskim građanima? Hoće li Zagreb blokirati srbijanske pregovore s Bruxellesom? Analizirali su gosti večerašnje emisije Otvoreno: Marijana Petir, Joško Klisović, Dubravka Šuica, u Beogradu Nataša Kandić i u Sarajevu Ejup Ganić.

Non paper je diplomatska forma koja nije službeni papir, nego lobistički papir u koji se upisuje sadržaj kad se ne želi da se zna tko stoji iza njega. Saznalo se da je to proizvod Europske komisije vjerojatno po usmenoj predaji, objasnio je Joško Klisović. 

- Srbija će morati izmijeniti sporni zakon ako želi raditi uspostaviti dobrosusjedske odnose i povoljnu regionalnu suradnju - rekao je Klisović. 

Objasnio je da Srbija može putem općeg zakonodavstva, tj. univerazalne jurisdikcije, tražiti da se izruči čovjeka za neka djela, ali njen sporni zakon zaobilazi taj put bilateralne suradnje i podiže tajne optužnice - za koje mi ne znamo - te uhićuje građane čim prijeđu granicu. Takvo ponašanje je neprihvatljivo i neuobičajeno igdje u svijetu.

 Ako Srbija želi ući u EU, Hrvatska želi biti od pomoći, ali ovakav zakon apsolutno je neprihvatljiv, rekla jeDubravka Šuica. 

- Srbija ne može biti policajac u ovom dijelu Europe. Bez obzira što zakon nije dio acquisa, moraju ga anulirati - kazala je Šuica koja vjeruje da će to Srbija shvatiti i učiniti. Rekla je da je Hrvatska punopravna članica i da je sposobna to tražiti od srpskih vlasti. Vjerujem da ćemo u tome uspjeti, nema smisla da se stvaraju tenzije u regiji.

Ovaj zakon štetan je za regionalnu suradnju, a takav instrument koji si država uzme u procesu suočavanja s prošlošću vrlo je diskutabilan, rekla je Nataša Kandić. Smatra da je važno da svaka država sudi svojim državljanima i to je najbolji put za razvoj vladavine prava. 

- Srbija treba ispraviti taj zakon, ne treba dozvoliti da stalno izgleda kao država koja hoće preuzeti sve u bivšoj Jugoslaviji jer te zemlje više nema - rekla je Kandić.

Marijana Petir objasnila je slučaj Veljka Marića i rekla da on nije bio uhićen na srbijanskoj granici, već otet - budući da tada nije bila raspisana tjeralica. Proučavajući njegov slučaj, Petir je otkrila problem spornog zakona kojim je Srbija uzela ulogu malog Haaga.

Zakon je pravni hibrid, Srbija si uzima ovlasti UN-a, a to su potvrdile i pravne analize koju je Petir, uz podršku većine hrvatskih europskih zastupnika, dostavila Europskoj komisiji. Poslane analize očito su imale efekta jer je Marić izručen Hrvatskoj nakon tri dana, ali je bjelovarski sud samo potvrdio odluku beogradskog, bez ponovnog suđenja - što je sramota bivšeg ministra pravosuđa, komentirala je Petir. 

Razočarana je reakcijom bivše Vlade koja nije postavila ukidanje članka 2 i 3 zakona kao mjerilo za poglavlje 23 Srbiji. Tadašnja vlada otvoreno je rekla da Hrvatska Srbiji neće postavljati nikakve uvjete, što Petir kaže da je pogrešno.

- Taj zakon je prijetnja za 300 hrvatskih branitelja koji se nalaze u optužnicama Republike Srbije, a za to ne znaju. Ministarstvo pravosuđa ima ta imena. Bivši pomoćnik tadašnjeg ministra pravosuđa odbio ih je obavijestiti. Ovo nije bilateralno pitanje, ono se odnosi na sve hrvatske branitelje - Nijemce, Francuze i druge - rekla je Petir.

Spomenutu pravnu analizu Petir kaže da je poslala i tadašnjem premijeru Milanoviću, no nikada nije dobila odgovor, dok ju je bivši državni odvjetnik Cvitan podržao. Istaknula je koliko je važno reći hrvatskim braniteljima koji se nalaze u tajnim optužnicama koji su jer bi, u suprotnome, mogli zavšriti kao Veljko Marić prilikom prelaska granice.

Klisović je rekao da nije prošao sastanak s bilo kojom osobom iz Srbije da se nije pokrenulo pitanje tog zakona tijekom bivše vlade koja je razgovarala s Europskom komisijom i upozorila je koliko je rješenje tog pitanja važno za regionalnu suradnju.

Petir i Šuica pitale su Klisovića zašto ukidanje tog zakona bivša vlada nije postavila kao mjerilo za poglavlje 23, na što je on odgovorio da taj proces teče i ne može se krenuti od Ž. Petir je rekla da je tražila tadašnju ministricu Pusić da se unese taj to kao mjerilo, što je ona odbila.

Šuica kaže da je cilj da Srbija postane punopravna članica i da se Hrvatska ne želi nikome osvećivati, ali da Srbi moraju shvatiti da je ukidanje tog zakona jedini put.

Ejup Ganić opisao je kako je bio uhićen u Londonu po difuznoj potjernici. One su prave tajne, ne znate tko ih je raspisao ni kada,a za nju nije potreban nikakav dokaz, već samo opis. Zaključak londonskog suda bio je da je Srbija zloupotrijebila britansko pravosuđe u svoju korist, tj. da bi ga proganjala zbog političkog neslaganja, rekao je Ganić.

Rekao je da taj srpski zakon vraća sve na početak devedesetih, tj. da označava povratak suvereniteta Srbije na cijelom teritoriju bivše Jugoslavije.

-Hrvatska kao punopravna članica dužna je zaustaviti destabilizaciju Balkana koju donosi ovaj zakon, tj. da pomogne boljoj Srbiji koja je protiv Miloševićevog režima da ona više predstavlja Srbiju.

Dok Srbija ne promijeni stavak 2 članka 2 i članak 3 spornog zakona, ona ne može zaustaviti svoj europski put, uvjerena je Petir. Pritom Srbija mora promijeniti i svoje ponašanje prema Hrvatima u Vojvodini koji su tamo građani drugoga reda izloženi diskriminaciji. Hrvatska mora blokirati Srbiju sve dok se ona ne okrene uljuđenijem dobrosusjedskom ponašanju. Naglasila je da se 300 branitelja mora obavijestiti o tajnim optužnicama te da se Veljku Mariću mora pružiti adekvatno bolničko liječenje jer je njegovo zdravstveno stanje ozbiljno ugroženo.

Šuica je rekla da ne bi to nazvala blokiranjem Srbije, ali da će Hrvatska braniti svoje interese i neće popustiti. Srbi će shvatiti da je ovo njihov put u EU. A mi kao Hrvatska ćemo im pomoći, zaključio je Klisović.