U saborskoj raspravi o izmjenama zakona o sustavu osiguranju depozita, zastupnica Katarina Peović (RF) ustvrdila je da Hrvatska agencija za osiguranje depozita godinama radi neregularno i da je 'zanimljiv primjer sukoba interesa i korupcije'.
"Na čelu te agencije, u trećem je mandatu, Marija Hrebac, inače kažnjena za sukob interesa zbog nespojivih funkcija članice nadzornih odbora Croatia banke i Sunčanog Hvara", istaknula je Peović u raspravi o izmjenama zakona koji se usklađuje s EU direktivama.
Peović je rekla da je Hrebac u NO Sunčanog Hvara imenovala Orco grupa koja je provela arbitražni proces protiv Vlade RH za odštetu. U tom je nadzornom odboru bila kao direktorica državne agencije sve dok nije bila prisiljena dati ostavku zbog utvrđenog sukoba interesa, dodala je.
Ova agencija neregularno radi godinama, ustvrdila je Peović kojoj je nevjerojatno da je Hrebac i dalje na njezinom čelu.
Riječ je o agenciji koja, po riječima državnog tajnika Stipe Župana, upravlja sustavom i fondom osiguranja depozita. Osigurani iznos koji klijent ima u banci, je do 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, a sustav se financira doprinosima koji u fond uplaćuju 23 banke u Hrvatskoj. Fond je krajem prošle godine raspolagao s 5,6 milijardi kuna.
Boris Lalovac (Klub SDP-a) ocijenio je da se zakon samo tehnički mijenja s dva članka koji dodatno poboljšavaju postojeću regulativu koja jamči sigurnost depozita u bankama.
"Jedinstvena bankarska unija Europe i ovaj sustav osiguranja depozita štite hrvatske građane. Ako se bilo što dogodi, oni mogu doći do svog novca", rekao je Lalovac.
Marijana Puljak (Centar - Glas) istaknula je sigurnost štednje u bankama, umjesto kod kuće "u čarapama i madracima". "Kada se npr. donese odluku o stečaju banke, agencija preuzima obavezu isplate obeštećenja deponenata. Osigurani su depoziti do 100 tisuća eura u kunskoj protuvrijednosti, među najvišim iznosima u EU", dodala je Puljak.
Replicirala joj je Peović (HSS-RF) rekavši kako se s tim tvrdnjama ne bi složili oni koji su izgubili svoje depozite u krizama 2008. i 2009. godine ili u sanaciji bankarskog sustava 1997. i 1998. godine. "Sustav je saniran našim novcima s 56 milijardi kuna javnoga novca i onda je prodan strancima za četiri puta manji iznos", rekla je Peović.
Davor Dretar (Domovinski pokret) dodao je na to kako se banke 'ne bave humanitarnom djelatnošću, već zarađivanjem novca'. "Preko 300 milijuna kuna uzmu hrvatskim građanima na ime raznih naknada", rekao je.
"Mi ćemo ovaj zakon podržati, a očekujemo uskoro i novog viceguvernera HNB-a koji će riješiti sve probleme financijskog sektora", najavio je Dretar aludirajući na bivšeg ministar gospodarstva Tomislava Ćorića koji odlazi u Hrvatsku narodnu banku, na dužnosničko mjesto viceguvernera.