Zanimljivo je da se u fake news ne veže samo politika već i neko poništenje znanstvenih tekovina. Vidimo da se šire mase koje misle da je Zemlja ravna ploča, u Srbiji imamo epidemiju ospica jer se ne cijepe, kaže novinarka Ivana Dragičević.
Uz nju su na panel diskusiji o lažnim vijestima u sklopu Zagreb Book Festivala govorili i novinar 24sata Boris Rašeta te Ivica Đikić i Drago Hedl. Lažne vijesti ili fake news sve su veći problem u svijetu, ali i kod nas. Širenje lažnih informacija utjecalo, smatra se, i na američke predsjedničke izbore te referendum o izlasku Velike Britanije iz EU. Sugovornici na panel diskusiji slažu se kako je do širenja fake newsa došlo zbog slabljenja konvencionalnog novinarstva te razvoja tehnologije i društvenih mreža.
- Meni se čini da je fake news dospio u fokus jer su društvene mreže postigle senzacionalan rezultat, a to je da su SAD-u nametnule praktički neželjenog predsjednika. Brojke pokazuju da su dva mjeseca prije izbora lajkovi na fake news porasli. Stoga vidimo da su društvene mreže dosta teške za kontrolu - istaknuo je Rašeta.
S njim se složio i Đikić koji kaže kako se desetljećima već vidi da dnevni listovi ne plaćaju novinare da se mjesecima bave nekom temom.
- Fenomen je ovaj moment da se putem fake newsa postižu neki strateški i geopolitički ciljevi. Protiv tog se možemo boriti isključivo novinarstvom sa svojim procedurama, protokolima i pravilima - smatra Đikić. Niti Hrvatsku nije zaobišao fenomen pojave fake newsa. Hedl se osvrnuo na 1990-e i Domovinski rat kada su mediji obiju strana objavljivali lažne informacije o neprijatelju.
- Tehnologija se razvija i postoji potreba da se sve brže objavljuje. Mediji danas često razmišljaju na način da će objaviti informaciju pa ako je istinita dobro je, a ako nije ispričat će se - dodao je Hedl.
Sugovornici se slažu da rješenje nije u cenzuri ili limitiranju jer to može izazvati samo kontraefekt. Prava brana protiv fake newsa, smatraju, su stara novinarska pravila i provjeravanje činjenica.