Neurokirurški tim KB Dubrava u Zagrebu izveo je prvu operaciju ugradnje najmodernijeg elektrostimulatora u mozak 67-godišnjeg pacijenta s dijagnozom Parkinsonove bolesti. Prva je to takva operacija u Hrvatskoj, regiji, ali i puno šire - izveli su je zasad Amerikanci, Britanci, Nijemci, moguće još neka zemlja zapadne Europe, a samo tjedan prije nas i Mađari.
- Ne bi nas ni Mađari pretekli da mi našu operaciju zbog moje prehlade nismo morali pomaknuti za tjedan dana, tako da su za dlaku ispred nas, šali se dr. Fadi Almahariq, neurokirurg koji je pacijenta operirao zajedno s još troje kolega - dr. Marinom Lakićem, dr. Marinom Raguž i dr. Andreom Blažević.
Elektrostimulatori značajno smanjuju simptome Parkinsonove bolesti - tremor, poteškoće s hodom, ukočenost i ostale, i u Hrvatskoj ih se ugrađuje već 24 godine. Novost je, međutim, još modernija, američka tehnologija, koja liječnicima usput pruža i informacije gdje i kako stimulaciju dodatno usmjeriti, da se simptomi smanje još i više, odnosno da kvaliteta života pacijenta bude i veća.
- Pacijent iz okolice Zagreba od Parkinsa boluje preko deset godina, i postao je gotovo nepokretan. Čim su šavovi zarasli nakon desetak dana, mogli smo uključiti stimulaciju, i otad mu se stanje značajno poboljšalo - očekujemo poboljšanje i do 80 posto, pojašnjava dr. Almahariq. Tremor je nestao , mu6škarac je napokon opet pokretan. To će se s vremenom još i poboljšati budući da nova tehnologija liječnicima dodatno šalje i informacije na temelju kojih se stimulacija prilagođava simptomima. Primjerice, ako pacijent kaže da u nekom trenutku nije mogao ustati, ili su mu noge bile "teške", liječnici mogu vidjeti što se tad događalo, i stimulaciju poboljšati. Novost je i to da je stimulacija vidljiva u 3D formatu.
- Riječ je o najmodernijoj elektrodi koja trenutačno postoji u svijetu, izašla je na tržište u prosincu prošle godine, i evo je već kod nas, u Dubravi kao Referentnom centru Ministarstva zdravstva za funkcijsku i stereotaktičku neurokirurgiju. Za pacijente je sve besplatno, a za proračun čak i jeftinije od dugoročne konvencionalne terapije takvih bolesnika - fizioterapije, lijekova i ostalog, kaže liječnik.
Nije svaki pacijent s Parkinsonom kandidat za ovu operaciju, potrebna su opsežna testiranja da bi to postao. U slučaju 67-godišnjeg muškarca, bolest je toliko uznapredovala, da konvencionalno liječenje više nije imalo adekvatan učinak.
Operacijom se u mozak ugrađuje elektroda, spojena s baterijom ugrađenom pak na područje prsa. Ništa se na pacijentu to ne vidi, a baterija se puni poput mobitela.
- Važno je dobro pogoditi jezgru, u koju ćemo smjestiti elektrodu. Ne smijemo ošteti krvne žile, kao ni centar za govor u mozgu, centar za pokret i druge dijelove mozga, zadužene za druge funkcije. Ako vrh elektrode ne stoji točno tamo gdje ga želimo, stimulacija će imati nuspojave. Riječ je o milimetrima, filigranskom poslu. Elektroda se zatim spaja s ekstenzijom provučenom ispod kože, iza uha, do područja prsa, gdje je mala baterija koja izgleda kao pacemaker, objašnjava neurokirurg.
Kad se stimulacija uključi, više nema tremora, ukočenosti, pacijent može hodati brže i efikasnije. Bateriju puni jednom u dva, tri tjedna.
- U dosadašnjoj je tehnologiji baterija trajala pet, šest godina, nakon čega smo morali ugrađivati novu. Ova je, nova, samopunjiva, i u pacijentu može trajati i preko dvadeset godina. U prosjeku ju pacijent puni jednom u tjedan ili dva, pri čemu punjenje traje sat, sat i pol. Ako će ju puniti svakih par dana, onda to traje kraće, desetak minuta - općenito u struji prvo napuni adapter, a njega onda prislanja uz kožu, gdje se nalazi baterija, i puni nju, objašnjava dr. Almahahariq ovu, doista "svemirsku" tehnologiju.
Ugrađivat će se i u druge pacijente umjesto dosadašnje tehnologije, koja ni nije puno jeftinija. Godišnje je takvih pacijenata oko trideset, četrdeset. Sve je za njih besplatno, zahvaljujući, kaže doktor, viziji i potpori Ministarstva zdravstva.
- Ova nas tehnologija, i ova operacija, svrstavaju u sam vrh unutar struke, napominje neurokirurg Almahariq.