Na europskim izborima Europljani biraju 720 zastupnika u Europski parlament iz 27 država članica, a pravo glasa ima oko 360 milijuna ljudi. Budući zastupnici će predstavljati 450 milijuna ljudi koji žive u EU. Ovo je biti prvi izbori za Europski parlament nakon izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije, popularno zvanog Brexit. Izbori se održavaju svakih pet godina, a proces izbora novog saziva traje četiri dana. Prva je glasovanje odradila Nizozemska, a potom Irska.
Glasanje su odradili Češka, Latvija, Malta i Slovačka. U Italiji je glasanje u subotu i nedjelju. Preostalih 20 država, među kojima je i Hrvatska, zastupnike biraju u nedjelju 9. lipnja. U Hrvatskoj birališta su otvorena od 7 do 19 sati, a kršenje izborne šutnje novčano se kažnjava. Građanin koji prekrši izbornu šutnju može ostati bez 398 eura, kandidat od 1327 do 3981 eura, a politička stranka od 13.272 do 66.361 eura.
Hrvatska bira svojih 12 predstavnika, i to između 300 kandidata raspoređenih na 25 lista, od kojih su 23 stranačke, a dvije nezavisne. Za jedno mjesto u Europskom parlamentu u našoj zemlji bori se 25 kandidata, a one koji uz pomoć glasova birača dođu do fotelje čekaju izdašne beneficije. Mjesečna plaća europskog zastupnika iznosi 10.075 eura bruto, odnosno 7853 eura neto nakon odbitka poreza EU-a i doprinosa za osiguranje. Nakon oporezivanja u Hrvatskoj našim zastupnicima mjesečno ostane oko 6000 eura, a tu su i druge naknade kojima im se pokrivaju troškovi rada.
Rekorder po broju zastupničkih mjesta u EP-u je Njemačka, koja bira 96 zastupnika, slijedi Francuska s 81 zastupnikom. Italija s njih 76. Španjolska u EP-u ima 61, Poljska 53, Rumunjska 33, Nizozemska 31, Belgija 22. Grčka, Češka, Švedska, Portugal i Mađarska imat će po 21 zastupnika, Austrija 20, slijedi Bugarska sa 17 mjesta u parlamentu te Danska, Finska i Slovačka s 15. Irci će imati 14 predstavnika, Hrvatska 12, Litva 11, Slovenija i Latvija po 9, Estonija 7, dok po šest zastupnika dolazi iz Cipra, Luksemburga i Malte.
Za razliku od parlamentarnih, na europskim izborima cijela Hrvatska je jedna izborna jedinica. Svoje biračko pravo građani mogu ostvariti na 6651 biračkom mjestu u zemlji te na 98 biračkih mjesta u 40 država, kao i na dva biračka mjesta u mirovnim operacijama. Pravo glasa na izborima imaju državljani s navršenih 18 godina. Birači na glasačkom listiću trebaju zaokružiti samo jednu kandidacijsku listu, a na njoj imaju mogućnost preferencijalni glas dati jednom kandidatu, čime mu daju veće šanse da bude izabran u novi saziv EU parlamenta. Kako bi sudjelovala u podjeli mandata u parlamentu, lista mora osvojiti minimalno pet posto glasova. Budući da Hrvatska u EU parlamentu ima 12 mjesta, svaka stranka treba dobiti minimalno 8,33 posto glasova kako bi osvojila jedno mjesto u idućem sazivu EP-a.
Prve privremene rezultate izbora znat ćemo nakon 23 sata. Naime, u Europskoj uniji najkasnije se zatvaraju biračka mjesta u Italiji, i to u 23 sata. Zato se rezultati izbora ne smiju objavljivati prije nego što se zatvore biračka mjesta.
Ovo će biti četvrti europski izbori za Hrvatsku. Prvi su održani 14. travnja 2013. godine, prije službenog ulaska u EU, 1. srpnja te godine. Tad je birano 12 zastupnika, a mandat im je trajao samo godinu jer su se iduće, 2014. godine, održavali redovni europski izbori. Posljednji europski izbori održani su u svibnju 2019. godine.
Iako se na europskim izborima natječu nacionalne stranke i nezavisne liste, poslije se izabrani eurozastupnici najčešće uključuju u međunarodne klubove zastupnika u EP-u. Nakon izbora države članice će priopćiti EP-u tko je izabran kako bi započelo konstituiranje. Deseti saziv EU parlamenta započinje 16. srpnja, kad će biti održana prva plenarna sjednica. Na njoj će se okupiti svi izabrani zastupnici, a oni će tad birati predsjednika EU parlamenta. Slijede izbor predsjednika Europske komisije i dogovori oko skupine povjerenika.